Baranski katastar postao najuređeniji

Katastar u Baru, nekada simbol neuređenosti i pravne nesigurnosti, danas je — pod rukovodstvom načelnika Mrdjana Kovačevića — postao najuređenija katastarska služba u Crnoj Gori, pouzdan servis građana i važan oslonac bezbjednosnih struktura u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U razgovoru za Bar info, samostalna savjetnica u barskom Područnoj jedinici Uprave za nekretnine, Dragana Šćekić, opisuje instituciju koja je izašla iz dugogodišnjeg haosa i prerasla u model funkcionalne administracije. „Sa ponosom mogu istaknuti da je Područna jedinica Bar prepoznata kao najuređeniji katastar u državi“, navodi Šćekić, dodajući da su primjedbe građana danas svedene na izuzetak.

Međutim, suština promjene ne leži samo u uređenim evidencijama. Katastar u Baru je, kako ističe, postao aktivan činilac državnog sistema bezbjednosti. Kroz svakodnevnu saradnju sa nadležnim službama, ova institucija učestvuje u najkompleksnijim predmetima organizovanog kriminala i korupcije, sprovodeći mjere zabrane raspolaganja imovinom i postupajući po nalozima tužilaštva i sudova. To pokazuje širi značaj katastara: kontrola nad nepokretnostima više nije samo administrativno pitanje, već i pitanje zaštite države.

Baranski katastar danas funkcioniše kao jedna od linija odbrane javnog interesa. Podsjećajući na period kada je ova služba nosila „tešku hipoteku“ neuređenosti, Šćekić naglašava da je današnje stanje potpuno suprotno — do mjere da je katastar u Baru postao reper kako bi sistem trebao da izgleda. Priznanja različitih institucija, ali i dostupnost i transparentnost, govore u prilog tome.

Danas je, kako ističe, moguće u svakom trenutku izvršiti uvid u podatke o nepokretnostima, što značajno smanjuje prostor za zloupotrebe. Taj stepen otvorenosti, uz profesionalan rad službenika, doveo je do toga da se nekadašnji problemi gotovo više i ne pojavljuju.

Katastar u Baru nije ostao zatvoren u okvirima administracije. Postao je aktivan učesnik razvoja, kroz podršku infrastrukturnim projektima i investicijama, kao i kroz svakodnevnu saradnju sa lokalnom upravom. U praksi to znači da se iza mnogih realizovanih projekata nalazi i efikasan rad ove službe.

Ipak, sistem nosi i veliki teret. Legalisacija ilegalno izgrađenih objekata jedan je od najzahtjevnijih procesa, u kojem katastar ima važnu, ali ne i ključnu ulogu. Kao evidencijski organ, provjerava dokumentaciju i sprovodi upise, dok je sam postupak šire postavljen. „Reč je o veoma složenom procesu koji dodatno opterećuje naš rad“, ističe Šćekić, uz apel građanima da imaju strpljenja, jer se, kako kaže, „iza vrata kancelarija odvija težak i mukotrpan posao“.

Novi zakon jasno je postavio pravila — od uslova koje objekti moraju ispunjavati, do ograničenja u njihovom prometu, koji je sveden na uski krug, upravo kako bi se sprečile zloupotrebe i natjerali vlasnici da uđu u proces legalizacije. Posebnu težinu daje i činjenica da baranski katastar uživa visok stepen povjerenja bezbjednosnih službi. Šćekić naglašava da do sada nije bilo situacija u kojima bi bilo dovodeno u pitanje čuvanje osjetljivih podataka, što je ključno u radu na složenim predmetima.

Pored toga, ova služba učestvuje u sprovođenju međunarodnih mjera, uključujući restrikcije Evropske unije, što dodatno govori o nivou odgovornosti i profesionalnosti. Sve to zajedno pokazuje da se u Baru nije desila kozmetička promjena, već suštinski institucionalni preokret. Pod rukovodstvom Mrdjana Kovačevića, katastar je od problema postao primjer. Primjer da administracija može biti servis građana i da evidencija, kada je uređena i pod kontrolom, postaje instrument zaštite države.