Šta je Ranković govorio o događaju u Baru

Tadašnji vojni i politički vrh Jugoslavije imao je informaciju o zločinu u Baru. Iako bismo za Titovu reakciju morali sačekati nova dokumenta, zanimljiva je reakcija uticajnog člana KPJ, Aleksandra Rankovića.

U kontekstu istrage koju je sprovodio general Boško Đuričković, ostaje nejasno po čijoj je naredbi pravljen izvještaj i šta je tačno sadržavao. Masoničić je tvrdio da je imao uvid u dokumenta sa saslušanja aktera barske tragedije, ističući smjene komandanta Crnogorske brigade, Gaše Markovića, i drugih oficira. Ova situacija ukazuje na to da rukovodstvo brigade nije smatralo sebe bezgrešnim u ovim događajima.

Masoničić također navodi da je prisustvo kolonista iz Metohije pojačalo antialbansko raspoloženje među mještanima Bara, te da su civili, pored vojnika, učestvovali u masakru Albanaca. Iako je njegova argumentacija činjenično održiva, logički je teško prihvatljiva, posebno s obzirom na to da je nakon zločina na mjesto komandanta postavljen Nikola Živković, koji je bio prisutan tokom događaja.

Ranković je na osnivačkom kongresu KP Srbije, održanom samo mjesec dana nakon zločina, govorio o greškama prema Albancima, ističući da su se dogodile situacije koje su mogle biti izbjegnute pravilnom mobilizacijom. Ranković je naglasio da je incident, u kojem je ubijen jedan sprovodnik, izazvao ogorčenje i spremnost na osvetu među vojnicima, što je rezultiralo ubistvom 300 Šiptara.

Analitičari bi trebali ukazati na činjenicu da Ranković kao načelnik OZNE nije mogao ne biti informisan o događaju. On je pominjao detalje koji se ne nalaze kod drugih aktera, uključujući namjeru kolektivne odmazde. Ovaj incident se dogodio u trenutku kada je borac Dabanović Sava Božo ubijen, što je dodatno potvrdilo tenzije između Albanaca i Crnogoraca.

Nastavak ovog istraživanja i analiza događaja u Baru bit će predstavljeni u narednim tekstovima.