Pohlepa guta morsku obalu: Pješčane plaže placevi za betonska čudovišta

Dan nakon upućivanja opomene pred raskid ugovora o zakupu kupališta, suočena sa burnim reakcijama građana, kompanija Imperiall Carević uklonila je betonske stubove sa Slovenske plaže. Na ostrvu Sv. Nikola, poznatom kao Školj ili Havaji, turska kompanija Net Montenegro iz Podgorice započela je radove na izgradnji plažnog bara i terase duplo većih gabarita od dozvoljenih.

Nova plaža i prateći objekti grade se za potrebe gostiju hotela Merit u Budvi, u vlasništvu turskih državljana. Očekuje se da će i turski investitor postupiti kao i Carević. Tek što su popustile tenzije oko skandaloznog nelegalnog nasipanja mora u Baošićima u opštini Herceg Novi, nove uznemirujuće slike devastacije morske obale stižu iz Budve, sa ostrva Sv. Nikola, duge Slovenske plaže i dijela plaže Kamenovo.

Pojedini zakupci kupališta na budvanskoj rivijeri odlučili su da nelegalno, bez saglasnosti zakupodavca, Javnog preduzeća Morsko dobro, betoniraju dijelove pješčanih plaža i obale kako bi na njima podigli ugostiteljske objekte za koje nemaju potrebna odobrenja. Zapanjujuća je drskost korisnika budvanskih plaža. Oni računaju na uobičajenu sporost državnih institucija u sprovođenju mjera kontrole i zaštite obale.

Građani Budve uznemireni su najnovijim građevinskim poduhvatom bivšeg predsjednika Opštine Budva, Marka Bata Carevića, koji je na dijelu Slovenske plaže pokušao da postavi ugostiteljske objekte koji nisu bili u skladu sa UT uslovima koje izdaje JPMD. Ugovor o zakupu plaže koja ima status hotelskog kupališta zaključen je sa firmom Imperiall Carević, u čijem je posjedu istoimeni hotel.

Vlasnik hotela i kompanije je Lazar Carević, sin Bata Carevića. Carevićeva firma je krajem prošle sedmice iskopala rupe na plaži u koje je izlila 15 betonskih stubova sa armiranim betonom kao temelje za novi restoran. Poslove je izvela građevinska operativa kompanije Carinvest, čijim je kamionima i betonjerkama lokalna uprava omogućila prolaz do Slovenske plaže, iako za druge građane važi zabrana prolaza istom saobraćajnicom koja je proglašena šetališnom zonom.

Dok je trajalo betoniranje pijeska na sredini glavne gradske plaže, nova turska kompanija Net Montenegro započela je radove na izgradnji plažnog bara i terase duplo većih gabarita od dozvoljenih. U oba slučaja nelegalne gradnje, nadležne službe i institucije djelovale su tek nakon prijave građana koji su obavijestili medije i lokalnu komunalnu inspekciju.

Iz uprave Morskog dobra u jednom danu izdati su nalozi o hitnoj obustavi radova i dovođenju lokacija u prvobitno stanje u roku od pet dana, ili će pristupiti raskidu ugovora o zakupu. “Korisnik kupališta, privredno društvo Net Montenegro d.o.o. Podgorica, započeo je građevinske radove u dužini od oko 30 metara, koji uključuju betoniranje konstrukcije sa armirano-željeznim elementima u dužini od oko 15 metara,” navedeno je u saopštenju Morskog dobra.

Ukoliko se ne postupi po navedenom nalogu, odnosno ukoliko se prostor ne vrati u prvobitno stanje, u skladu sa važećim zakonskim procedurama, pristupiće se raskidu ugovora. Upućena je i oštra opomena pred raskid ugovora o zakupu Carevićevoj firmi, kompaniji Imperijal Carević. “Pozivamo vas da bez odlaganja u roku od pet dana otklonite sve nepravilnosti i predmetnu lokaciju prilagodite izdatim urbanističko-tehničkim uslovima, u suprotnom ugovor će biti jednostrano raskinut,” navodi se u opomeni koju potpisuje izvršni direktor JPMD, Mladen Mikijelj.

Situacija oko nelegalne i neprimjerene gradnje betonskih temelja na pijesku Slovenske plaže zanimljiva je i zbog okolnosti da su direktor JPMD Mikijelj i predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, nekadašnji partijski saborci Bata Carevića, koji se nije oglašavao ovim povodom. Možda je i to bio razlog što na očiglednu devastaciju plaže niko nije reagovao prije anonimnih prijava građana i priloga na lokalnoj TV Budva.

Prema službenoj zabilješci JPMD nakon obilaska kupališta, konstatovano je da su obavljeni betonski radovi na postavljanju nosača za ugostiteljsku terasu i šank površine oko 120 kvadrata, dok je UT uslovima bilo dozvoljeno ukupno 47 m2. Urbanističkim uslovima striktno je navedeno da betoniranje za postavljanje ugostiteljskih sadržaja nije dozvoljeno na pješčanim dijelovima plaže. Carevićima je dat rok od sedam dana da kupalište prilagodi predviđenim UT uslovima, u suprotnom će ugovor biti jednostrano raskinut.

Dan nakon upućivanja opomene, kompanija Imperiall Carević uklonila je betonske stubove sa plaže. Suočena sa burnim negativnim reakcijama građana, moćna kompanija nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva u rekordnom roku postupila je po naredbi JP Morsko dobro i odustala od nelegalne gradnje. Očekuje se da na isti način postupi i turski investitor na ostrvu Sv. Nikola. Nažalost, drastična devastacija jedne od najljepših prirodnih plaža, plaža Galija blizu Svetog Stefana, nije na vrijeme zaustavljena.

U pitanju je prirodna kamenita plaža za koju je JPMD 2020. zaključilo dugoročni investicioni ugovor sa firmom BEACH Doo iz Podgorice, iza koje stoje sinovi nekadašnjih visokih funkcionera DPS. Plaža i sve oko nje, brdo, pristupni putevi, parkinzi, betonirano je tokom prošle godine do te mjere, da je postala neprepoznatljiva. Mještani su upućivali dopise nadležnim institucijama da reaguju, ali oni nisu ništa učinili. Plaža Galija je ogledan primjer kako je armirani beton beskrupuloznih investitora zamijenio pijesak.

Uprkos prijavama, investitor je uspio da građevinske poslove privede kraju i da od lijepe prirodne uvale napravi čudovišni poslovni kompleks sa restoranima, terasama, kuhinjama, parkingom, pristaništem. Na ovom mjestu, na betonu koji zapljuskuju morski talasi, priređuju se ekskluzivne svadbe, veselja, modne revije, dok je sunčanja i kupanja sve manje. More i morska obala mnogima služe kao deponija za odlaganje građevinskog otpada.

Na kraju duge plaže Kamenovo, nepoznati investitor ispravlja postojeći pejzaž, ruši zeleno brdo iznad mora, pa stijene i kamen svaljuje direktno u more. Mještani svjedoče o miniranju, bahatom razaranju obalne stijene, ali niko od nadležnih do sada nije reagovao. Devastacija obale nije izolovan incident, ona postaje model ponašanja zakupaca duž cijelog Crnogorskog primorja. Kada strane kompanije poput Merita ili dojučerašnjeg čelnika turističkog grada započnu radove bez jasnih dozvola, oni zapravo testiraju svoju moć i granice sistema. Raskidi ugovora o zakupu rijetko su bili kaznena mjera do sada. Institucije su obično reagovale kada je šteta već napravljena, a prirodna obala nepovratno izmijenjena.