Vukčević: Pristup bankovnim računima zadire u privatnost i mora imati stroge granice

Pristup bankovnim računima ne znači samo uvid u prihode, već i u kompletnu strukturu privatnog života - troškove liječenja, porodične odnose, političke ili lične afinitete. To su podaci koji duboko zadiru u privatnu sferu i moraju biti zaštićeni strogim procedurama, kazao je Miloš Vukčević.

Uvođenje mehanizma da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ima uvid u bankovne račune funkcionera bez njihove saglasnosti, može biti opravdano i korisno u borbi protiv korupcije, ali samo ako je praćeno preciznim zakonskim ograničenjima i jakim institucionalnim kontrolama. U suprotnom, postoji opasnost da se naruši privatnost bez stvarnog doprinosa vladavini prava, kazao je za Pobjedu dr Miloš Vukčević, advokat, ističući da su to podaci koji duboko zadiru u privatnu sferu i moraju biti zaštićeni strogim procedurama.

Prema podacima ASK-a, više od pet hiljada javnih funkcionera predalo je imovinske kartone, ali je samo 30 odsto dozvolilo uvid u bankovne račune. V. d. direktora ASK-a Dušan Drakić kazao je ranije da očekuje uskoro zakonsko rješenje po kojem će ta institucija moći bez saglasnosti da provjeri bankovni račun funkcionera.

S pravnog aspekta, predloženo rješenje da Agencija za sprečavanje korupcije ima pristup bankovnim računima funkcionera bez njihove saglasnosti predstavlja osjetljiv balans između dva legitimna cilja: zaštite prava na privatnost i efikasne borbe protiv korupcije, kaže Vukčević. Podsjetio je da je, prije svega, pravo na privatnost, uključujući finansijsku privatnost, zaštićeno članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Međutim, to pravo nije apsolutno - država može zakonito zadirati u privatnost ukoliko je to: propisano zakonom, ima legitiman cilj (npr. sprečavanje korupcije), i proporcionalno tom cilju. U tom smislu, sama ideja da ASK ima pristup podacima bez saglasnosti nije sporna per se, ali pod jednim ključnim uslovom: da zakon jasno i precizno definiše granice tog pristupa i uvede snažne mehanizme kontrole. Bez toga, otvara se realna opasnost od zloupotreba, kazao je Vukčević.

Poseban problem je što pristup bankovnim računima ne znači samo uvid u prihode, već i u kompletnu strukturu privatnog života - troškove liječenja, porodične odnose, političke ili lične afinitete. To su podaci koji duboko zadiru u privatnu sferu i moraju biti zaštićeni strogim procedurama, uključujući ograničenje pristupa samo na relevantne podatke (npr. nesrazmjer između prihoda i imovine), obavezno evidentiranje svakog uvida, nezavisni nadzor (sudski ili parlamentarni), jasnu odgovornost za zloupotrebe. U suprotnom, postoji rizik da se ovakvo ovlašćenje pretvori u alat za selektivni pritisak ili političku kontrolu, što bi bilo suprotno standardima Savjeta Evrope i praksi Evropskog suda za ljudska prava, kazao je Vukčević.

Komentarišući činjenicu da je samo oko 30 odsto funkcionera dalo saglasnost za uvid u račune, Vukčević je rekao da je to „pravno i politički vrlo indikativno“. Ako se deklarativno zalažu za borbu protiv korupcije, a istovremeno odbijaju transparentnost sopstvenih finansija, to ukazuje na ozbiljan deficit povjerenja u sistem ili nedostatak političke volje za stvarnu kontrolu, kazao je Vukčević.

Prema posljednjim imovinskim izvještajima, objavljenim na sajtu ASK-a, uvid u bankovni račun nijesu dali ni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ni premijer Milojko Spajić. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić dao je saglasnost za pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija. Od potpredsjednika Vlade odobrenje za uvid u račune dali su Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Momo Koprivica, dok saglasnost nijesu dali Budimir Aleksić, Filip Ivanović i Nik Đeljošaj. Od potpredsjednika Skupštine saglasnost su dali Zdenka Popović i Boris Pejović, dok Nikola Camaj i Mirsad Nurković nijesu dali odobrenje za pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija.