Korać: Sudovi nastoje da osiguraju efikasan rad uprkos izazovima

Na konferenciji za novinare, predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać je predstavio Izvještaj o radu i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu, naglašavajući potrebu daljeg unaprjeđenja organizacije rada i jačanja kapaciteta sudova, kao i izmjena pojedinih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka.

Korać je izjavio da su svi sudovi u Crnoj Gori tokom prošle godine, uprkos izazovima, nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju. Međutim, pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori bi trebalo da bude 335 sudija i predsjednika sudova, a trenutno ih je 298, što znači da nedostaje 37 nosilaca funkcija, uključujući 35 sudija i dva predsjednika.

Korać je naveo da je Sudski savjet tokom prošle godine održao 37 sjednica i odlučivao o više od 300 pitanja iz svoje nadležnosti, a takođe jačao međunarodnu saradnju. Od avgusta 2022. do kraja 2025. godine, izabrano je ukupno 166 sudija, dok je funkciju napustilo 82 sudija, od čega 42 na lični zahtjev, a 37 zbog odlaska u penziju.

On je istakao da su u prošlu godinu ušli sa 74.683 neriješena predmeta, primili više od 91,3 hiljade novih, a riješili 93.511 predmeta, što znači da je na kraju godine ostalo neriješeno 70.358 predmeta, odnosno 42,93 odsto. Ažurnost sudova iznosila je 102 odsto, dok je efikasnost procijenjena na 84 odsto.

Korać je ukazao na stabilan trend priliva predmeta, ističući da se broj primljenih predmeta već deset godina kreće između 90 i 100 hiljada godišnje. Kada je riječ o kvalitetu sudskih odluka, procenat ukinutih odluka smanjen je sa 19 na 18 odsto, a 73 odsto odluka po žalbama je potvrđeno.

On je dodao da se više od polovine složenih predmeta završava u roku do tri mjeseca, dok 27,7 odsto traje duže od godinu. Korać je naglasio opterećenost sudija, navodeći da sudija osnovnog suda u prosjeku ima 712 predmeta godišnje, dok sudije za prekršaje i sudije Upravnog suda imaju i preko dvije hiljade predmeta.

Govoreći o radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Korać je istakao značajno unapređenje efikasnosti nakon povećanja broja sudija sa sedam na 12. Broj primljenih predmeta smanjen je sa 68 na 62, a ukupan broj riješenih predmeta povećan je sa 43 na 66, odnosno za skoro 53,5 odsto.

Korać je upozorio na rast udjela neriješenih starih predmeta u periodu od 2023. do 2025. godine, naglašavajući da je 2023. godine broj neriješenih starih predmeta bio 8,69 odsto, što se povećalo na 11,77 odsto prošle godine. On je istakao da se najveći broj neriješenih starih predmeta čini onima starim od tri do pet godina.

Korać je rekao da sudovi moraju usmjeriti aktivnosti na povećanje efikasnosti pravosudnog sistema, uključujući smanjenje zaostataka u predmetima kroz ciljne mjere. On je upozorio na izazove kao što su nedostatak pravne kulture i kadrovska, infrastrukturna i budžetska ograničenja.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je najavila da je Ministarstvo pravde završilo rad na posebnom zakonu koji se tiče statusnih pitanja sudija, a očekuje se da predlog bude usvojen u Skupštini do kraja aprila.

Korać je zaključio da sudska vlast ima posebnu odgovornost u procesu približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, naglašavajući značaj zaštite ljudskih prava i jednakosti građana pred zakonom. On je poručio da sudovi treba da učine sve što je u njihovoj moći da poboljšaju efikasnost i obezbijede suđenje u razumnom roku.