Državna tužilaštva u 2025. godini: Široka upotreba mjera tajnog nadzora

Državna tužilaštva su tokom 2025. godine široko koristila mjere tajnog nadzora, ali zvanični podaci pokazuju da je krajnji efekat takve prakse ostao skroman. U prošloj godini formirano je 138 predmeta, ali samo u slučaju dva lica primjena mjera tajnog nadzora (MTN) dovela je do optuženja, proističe iz Izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2025.

Kako se navodi, usvojeno je 156 predloga MTN naredbom sudija za istragu, četiri su odbijena. U 21 predmetu mjere nijesu dale rezultat, a u 17 slučajeva prikupljeni materijal je išao na uništenje. Zakonikom o krivičnom postupku (ZKP) definisane su nadležnosti za određivanje MTN. ZKP propisuje situacije u kojima MTN, uz obrazloženi predlog državnog tužioca, pisanom naredbom određuje sudija za istragu.

To znači da državni tužilac ima obavezu da obrazloži predlog za određivanje mjera, taj obrazloženi predlog dostavlja sudiji za istragu, koji u situacijama kada prihvati obrazloženi predlog državnog tužioca donosi pisanu naredbu o određivanju MTN. Prema Izvještaju, tužioci su predložili ukupno 376 mjera. Od tog broja, usvojeno je 156 predloga, dok su četiri odbijena. Istovremeno, u izvještaju se navodi da su primijenjene mjere protiv dva lica dovele do optuženja.

Brojke otkrivaju i drugu stranu slike. U 21 predmetu primjena mjera tajnog nadzora nije dala rezultate, dok je u 17 slučajeva sudija za istragu obaviješten da naredi uništenje materijala prikupljenog primjenom tih mjera. Za podatke i informacije koje su prikupljene na ovaj način, a nijesu iskorišćeni u krivičnom progonu, predviđeno je uništenje tog materijala, ali se prije toga nalaže obavještavanje lica prema kojem je preduzeta mjera tajnog nadzora u slučaju kad ne dođe do pokretanja krivičnog postupka.

Iz Izvještaja se vidi da je najveći teret ove prakse bio koncentrisan u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u Podgorici i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Samo je VDT Podgorica evidentirao 74 predmeta, dok je Specijalno državno tužilaštvo imalo 14. VDT Podgorica je ujedno predložilo i najveći broj mjera, dok su u zbiru na nivou svih tužilaštava najčešće traženi tajni nadzor komunikacija, presretanje računarskih podataka, tajno praćenje, kao i druge posebne istražne radnje.

Posebno je upadljivo da se najveći dio odobrenih mjera tajnog nadzora nije odnosio na više ili specijalne predmete, već na osnovni nivo. Od ukupno 156 usvojenih MTN naredbom sudije za istragu, 93 otpadaju na osnovna državna tužilaštva. Takva struktura otvara važno pitanje o stvarnoj raspodjeli ovog najintenzivnijeg istražnog alata. Mjere tajnog nadzora u javnosti se najčešće vezuju za organizovani kriminal i visoku korupciju, ali podaci iz izvještaja pokazuju da se njihov najveći obim u praksi ipak veže za osnovna tužilaštva.

U izvještaju se navodi da su među korišćenim mjerama bili tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora, presretanje i snimanje računarskih podataka, ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja, tajno praćenje lica i predmeta, simulirane kupovine i davanje mita. Ako su tužilaštva tražila stotine mjera, a optuženja su proistekla iz svega dva slučaja, onda problem više nije samo u zakonskom okviru, već i u djelotvornosti sistema.

U odnosu na 2024. godinu, kada su državna tužilaštva formirala 105 predmeta, 2025. je donijela rast i u broju predmeta i u broju traženih mjera. Uprkos širem posezanju za mjerama tajnog nadzora, efekat je bio slabiji: dok su u 2024. primijenjene mjere dovele do optuženja devet osoba, u 2025. godini dovele su do optuženja samo dva lica. I dalje je nepoznat broj mjera tajnog nadzora o kojima, na predlog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, donosi odluku Vrhovni sud, jer je ova sudska instanca taj podatak označila stepenom tajnosti.