Afera 'Limenka': Milionski skandal bez pravosudnog epiloga

Afera 'Limenka', jedan od najpoznatijih simbola spornih odluka u vrijeme dugogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista, ni nakon više od decenije nije dobila jasan pravosudni epilog. Slučaj koji je rezultirao isplatom oko 10,5 miliona evra iz državnog budžeta biznismenu Aci Đukanoviću, bratu nekadašnjeg premijera Mila Đukanovića, i dalje izaziva pažnju javnosti, ali i otvara brojna pitanja o odgovornosti i funkcionisanju institucija.

Sve je počelo 2008. godine, kada je Vlada Crne Gore prodala pravo korišćenja državnog zemljišta u podgoričkom naselju Momišići, na kojem se nalazila zgrada poznata kao 'Limenka'. Kupac je bio Aco Đukanović, koji je za tu namjenu platio 3,3 miliona evra. Ugovorom je bilo predviđeno da se Ministarstvo unutrašnjih poslova iseli iz objekta do maja 2010. godine. Međutim, ta obaveza nije ispunjena u potpunosti – dok se Uprava policije iselila, MUP je nastavio da koristi objekat, čime su stvoreni uslovi za sudski spor.

Zbog neispunjenih obaveza, Đukanović je 2012. godine tužio državu, a sud je donio presude kojima mu je, pored povraćaja uloženog novca, dodeljena i naknada štete i izmakle dobiti. Konačni bilans za državu bio je preko 10 miliona evra, uz kamate. Osnovni sud je prvo naložio vraćanje uplaćenih sredstava, da bi potom usledila i presuda kojom je država obavezana da isplati više miliona evra na ime štete i izmakle dobiti. Te odluke su kasnije potvrdili i Viši i Vrhovni sud.

U praksi, to je značilo da je država, zbog propusta u sprovođenju ugovora, isplatila višestruko veći iznos od prvobitne kupoprodajne cene zemljišta. Tokom godina, u javnosti su se pojavljivale tvrdnje da je do sporne situacije došlo zbog loše koordinacije između tadašnjih državnih funkcionera, uključujući rukovodstvo policije i Ministarstva unutrašnjih poslova. Afera je često korišćena kao primjer navodnih zloupotreba i bliskih odnosa političkih i poslovnih krugova, posebno u kontekstu dugogodišnje vlasti DPS-a.

U javnom diskursu, 'Limenka' je postala simbol sistema u kojem su, kako tvrde kritičari, privatni interesi stavljani ispred javnih. Specijalno državno tužilaštvo je 2017. godine saopštilo da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog dela zloupotrebe službenog položaja. Na taj način je zaključeno da niko nije krivično odgovoran za isplatu milionske štete iz budžeta. Istovremeno, u više navrata je naglašavano da predmet nije zastareo, ali konkretni rezultati u vidu optužnica ili presuda su izostali.

Nakon više godina zatišja, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nedavno je formiralo novi predmet, u kojem se ispituje da li je u slučaju 'Limenka' bilo nesavesnog rada u službi. Prema dostupnim informacijama, izviđaj obuhvata više aktera, uključujući i tadašnje visoke državne funkcionere. Ipak, iz tužilaštva poručuju da, zbog interesa postupka, ne mogu iznositi detalje. Istovremeno, potvrđeno je da u radnjama pojedinih lica, uključujući bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, nije utvrđeno postojanje krivičnog dela iz nadležnosti Specijalnog tužilaštva.

Afera 'Limenka' često se navodi kao deo šireg konteksta brojnih spornih poslova i ekonomskih odluka iz perioda pre 2020. godine. Politički akteri i analitičari ukazuju da su takvi slučajevi doprineli stvaranju značajnih finansijskih obaveza koje i danas opterećuju državni budžet. U tom smislu, ova afera nije samo pravno pitanje, već i simbol načina upravljanja državom u prethodnim decenijama.

I nakon više od deset godina, ostaje ključna pitanja: kako je moguće da je država isplatila preko 10 miliona evra, a da niko za to nije snosio odgovornost? Novi postupak koji je pokrenut mogao bi da ponudi odgovore, ali iskustvo iz prethodnih godina ostavlja prostor za sumnju da li će slučaj 'Limenka' konačno dobiti pravosudni epilog. Do tada, ova afera ostaje jedan od najupadljivijih primjera spornih odluka koje su, kako tvrde kritičari, građane Crne Gore koštale milione.