Veljović: Odluka o puštanju Belivuka i Miljkovića bila ispravna

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović juče je u Višem sudu u Podgorici ustvrdio da bi isto kao i njegove kolege 2020. godine dopustio Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru zato što ovi srpski državljani tada nijesu smatrani prijetnjom po nacionalnu bezbjednost, posebno imajući u vidu da su bili pod nadzorom.

Svjedočeći u postupku protiv bivšeg visokog policijskog službenika Zorana Lazovića, kao i nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića, on je pojasnio da u vrijeme njegovog mandata nije postojala jasno definisana procedura za zabranu ulaska stranih državljana u Crnu Goru, što je uticalo i na odluke u slučaju ulaska Belivuka i Miljkovića.

Veljović je pojasnio da zakonski okvir nije precizno uređivao način primjene operativnih mjera, koje su bile u nadležnosti policije. Prema njegovim riječima, policija je redovno razmjenjivala informacije sa bezbjednosnim službama iz regiona, pa i sa Srbijom. On je precizirao da Belivuku i Miljkoviću nije zabranjen ulazak u Crnu Goru iz tri ključna razloga – interesovanje bezbjednosnih službi Srbije za njih, činjenica da su u tom trenutku tretirani kao pripadnici navijačke grupe, te podatak da nijesu počinili krivična djela na teritoriji Crne Gore.

Veljović je dodatno istakao da je procedura za donošenje rješenja o zabrani ulaska složena i podrazumijeva pribavljanje mišljenja više nadležnih organa, zbog čega takve odluke nijesu isključivo u domenu policije. On je naveo i da je Uprava policije imala direktnu saradnju sa inostranim policijskim službama, te da u tim kontaktima nije bilo negativnih ocjena na račun crnogorskih institucija. - Smatram da Interpol ne bi dijelio podatke sa licima u koja ima bilo kakvu sumnju - kazao je on.

Govoreći o prelasku Petra Lazovića iz Agencije za nacionalnu bezbjednost u Upravu policije, on je naveo da to nije bio izuzetak, već dio uobičajene prakse i rezultat potreba službe. Veljović je kazao da je o prelasku mlađeg Lazovića razgovarao sa tadašnjim direktorom ANB-a. Kako je pojasnio, u tom periodu više službenika je prelazilo u policiju, a za Lazovića su postojale pozitivne profesionalne ocjene.

Veljović je podsjetio i da je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije formiran 2019. godine, te da ga je činio, kako je naveo, najkvalitetniji kadar iz različitih policijskih struktura. Ipak, naglasio je da nije bio uključen u detalje procedura privremenog raspoređivanja službenika, jer su te poslove vodili pravni i kadrovski sektori.

On je pojasnio i da Agencija za nacionalnu bezbjednost nema ovlašćenja za hapšenja, već da je dužna da svoja saznanja o eventualnim krivičnim djelima proslijedi nadležnom tužilaštvu.

U međuvremenu, vijeće sudije Veljka Radovanovića odbilo je prijedlog odbrane da se Zoranu Lazoviću ukine pritvor, ocijenivši da i dalje postoje razlozi za njegovo zadržavanje.

Sudija Veljko Radovanović odbio je prijedlog odbrane Zorana Lazovića da mu uz određene mjere nadzora ukine pritvor i dopusti da se brani sa slobode. - Gdje će da bježi čovjek od 70 godina? Sasvim dovoljno je da mu se odredi kućni pritvor uz elektronski nadzor. Pritvorski osnov pod tačkom 4 (težina krivičnog djela za koje je predviđena zatvorska kazna od najmanje 10 godina) dodat je da bi država bila mirna. To je učinjeno uz zloupotrebu položaja vijeća Apelacionog suda Crne Gore - kazao je advokat Zoran Piperović, dodajući da se Lazoviću pritvor produžava da se ne bi naljutio neko van suda.

Između ostalog, branilac je ukazao da je sudsko vijeće imalo priliku da vidi Lazovićevo ponašanje, da čuje iskaze svjedoka koji su u potpunosti opovrgli navode optužnice te dodao da je apsurdan pritvorski osnov da Lazović može da pobjegne. Prijedlogu advokata Piperovića usprotivio se tužilac Miloš Šoškić. - Specijalno državno tužilaštvo je stava da su razlozi pojačani, jer ovo nije jedini postupak protiv optuženog - kazao je Šoškić.