Većović: Belivuk i Miljković nisu bili prijetnja za bezbjednost

U Višem sudu u Podgorici, danas je svjedočio bivši direktor Uprave policije Veselin Većović u nastavku suđenja bivšem funkcioneru Uprave policije Zoranu Lazoviću, nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, zbog stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i pranja novca.

Većović je pred specijalnim vijećem, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, kazao da Veljko Belivuk i Marko Miljković nisu bili prijetnja za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, jer su bili pod nadzorom. Naveo je da u vrijeme njegovog mandata nije postojala jasno definisana procedura za zabranu ulaska stranih državljana u Crnu Goru, što je uticalo na odluke u slučaju ulaska Belivuka i Miljkovića 2020. godine.

On je kazao da bi u istim okolnostima postupio kao i njegove kolege i ukinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, jer nisu predstavljali prijetnju po nacionalnu bezbjednost, imajući u vidu da su bili pod nadzorom.

Bivši direktor Uprave policije, koji je ovu funkciju obavljao do 17. decembra 2020. godine, pojasnio je da u vrijeme njegovog mandata nije postojala jasno definisana procedura za zabranu ulaska stranih državljana u Crnu Goru, što je uticalo na odluke u slučaju ulaska Belivuka i Miljkovića 2020. godine. Riječ je o operativnim mjerama koje su bile u nadležnosti Uprave policije, ali zakonskim propisima nije bila precizno uređena procedura njihove primjene.

“Policija je redovno razmjenjivala informacije sa bezbjednosnim službama iz regiona pa i sa Srbijom”, kazao je Većović. Naveo je da su postojala tri ključna razloga zbog kojih Belivuku i Miljkoviću nije zabranjen ulazak, a to su interesovanje službi bezbjednosti Srbije, činjenica da su u tom trenutku tretirani kao pripadnici navijačke grupe, kao i podatak da nisu počinili krivična djela u Crnoj Gori.

Dodao je da je procedura za donošenje rješenja o zabrani ulaska složena i zahtijeva mišljenje drugih nadležnih organa. “Sjećam se da je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imao međunarodne sastanke u Srbiji, Banja Luci, ali i u sjedištu EUROPOL-a u Hagu. Ti sastanci su bili tajnog karaktera i na njima su razmjenjivane povjerljive informacije. Smatram da EUROPOL ne bi prihvatio da dijeli podatke sa nekom osobom za koju bi imao bilo kakvu rezervu”, istakao je Većović.

Dodao je da je imao međunarodnu saradnju sa direktorima iz brojnih država i da nikada nije na tim sastancima bilo negativnih zapažanja za službenike policije, njegove pomoćnike kao ni za tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Sašu Čađenovića. Suđenje se nastavlja 16. aprila.

Većović je danas u sudu pričao o prelasku Petra Lazovića iz Agencije za nacionalnu bezbjednost u Upravu policije. Rekao je da nije siguran da li je lično razgovarao sa njim o tome, ali da je sigurno komunicirao sa tadašnjim direktorom ANB-a. Dodao je da nije u tom periodu razgovarao sa Zoranom Lazovićem, možda kasnije, te da ti kontakti nisu uticali na sam proces prelaska, već su odluke donosene u okviru institucionalnih procedura.

“Prelazak Petra Lazovića iz ANB-a u Upravu policije nije bio izuzetak, već rezultat potreba službe”, rekao je Većović, dodajući da je nekoliko službenika u tom periodu prešlo u policiju, a za Lazovića su postojale ocjene da posao obavlja profesionalno.