Iković: Strah od gubitka teritorije zbog hidroelektrane Buk Bijela

Rasprava o izgradnji hidroelektrane Buk Bijela u Plužinama, koja je održana 17. marta, prekinuta je uz optužbe za prijetnje, pritiske i ponižavanje učesnika. Aktivisti tvrde da su institucije Crne Gore prepustile proces investitorima koji istovremeno uvjeravaju da projekat nema nikakav uticaj na državu, uprkos upozorenjima međunarodnih tijela i stručne javnosti.

Biolog Vuk Iković upozorio je da projekat može imati negativne posljedice po rijeku Taru i domaćinstva koja od nje žive. Iković navodi za Antenu M da se projekat Buk Bijela ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu već i na Crnu Goru i da tim prije Ministarstvo energetike i ekologije moraju da zauzmu jasan stav i da se interesuju za svoje potrebe. "Rijeka Tara i Rijeka Piva su crnogorske rijeke. To su crnogorske vode koje grade i čine rijeku Drinu na kojoj se na oko 10 km od crnogorske granice planira hidroelektrana Buk Bijela. Ako se sjećamo, kada je planirana da se pravi ista ova hidroelektrana prije nekih dvadeset godina i kada je dobar dio Tare trebao biti potopljen, tada smo zauzeli stav kao država da je Tara slobodna rijeka, a ne prazna akumulacija. Danas je projekat izmijenjen i po tim izmjenama Tara se ne bi, ili bi se samo djelimično potopila, pri čemu Crna Gora ne bi imala nikakvu korist od tog potapanja, za razliku od potapanja koje je planirano prije 20 godina kada je trebalo da dobije oko čak 30 odsto proizvedene električne energije," rekao je Iković.

Kada ćemo čuti stav nadležnih institucija? Iković napominje da ako gubimo dio teritorije izgradnjom hidroelektrane, onda treba da čujemo stav nadležnih institucija. "Međutim, mi ne da nismo čuli stav, nego im nije dozvoljeno da govore u sred Crne Gore, u Plužinama gdje je organizovana javna rasprava za potrebe Crne Gore. Ubjeđuju nas predstavnici investitora da neće biti poplavljena ni Piva ni Tara, odnosno da Crna Gore neće trpjeti štetu i da neće izgubiti dio teritorije. Iako je na osnovu dostupnih podataka vrlo jasno da će planirana akumulacija ući uzvodno u Taru na oko 1.500 metara, a nestalo bi i oko 600 metara slobodnog toka Pive," objašnjava Iković.

"Tara nije samo nacionalno blago, već i evropsko" Kada je posrijedi biodiverzitet, Iković napominje da je to jezgro očuvanih prirodnih tokova Evrope. "Gornja Drina sa Sutjeskom, Ćehotinom i Tarom su jezgro očuvanih prirodnih tokova Evrope. Ova brana bi desetkovala i dugoročno uništila biljni i životinjski svijet, prije svega životinjski svijet koji je vezan za vodu, jer svaka brana prekida slobodno kretanje ribe, a rijeka bez ribe je kao ulica bez ljudi. Crna Gora shodno međunarodnim konvencijama i shodno obavezama koje ima ka Evropskoj uniji, mora da štiti svoj biodiverzitet koji je dio evropskog biodiverziteta. Tara će vjerovatno biti, čim je postala dio UNESCO baštine, i postati dio evropske ekološke mreže Natura 2000. Znači neće biti samo nacionalno blago, nego će biti i evropsko blago. Samim tim smo obavezni prema Evropi da štitimo nešto što je zajednički interes."

"Šta će biti sa domaćinstvima?" Iković upozorava da ukoliko se potopi kilometar i po Tare uzvodno od granice, lokalna zajednica će biti u problemu. "Šta će biti sa svim domaćinstvima koji žive od rafting kampova, od seoskog turizma, od proizvodnje hrane na tom dijelu. Znači, znamo da i sa jedne i sa druge strane Tare, i crnogorske i bosanskohercegovačke, postoje domaćinstva koja opstaju zahvaljujući par mjeseci rada, odnosno ustupanja različitih djelatnosti i aktivnosti na samoj rijeci Tare. Tako da nijednom rečenicom nije kazano ukoliko oni izgube svoju korist, od koje žive, kako će im to biti nadoknađeno," rekao je Iković.

Iković zaključuje da su crnogorske institucije zakazale ne iz neznanja nego iz neodgovornosti, te da ili ne umiju da rade svoj posao ili namjerno štite tuđe interese na štetu građana Crne Gore.