Ustavni sud: Uskraćeno pravo na žalbu

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu optuženih za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića. Utvrđeno je da im je Vrhovni sud Crne Gore uskratio pravo na žalbu na produženje pritvora, čime im je povrijeđeno pravo na pristup sudu, garantovano Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.

Kako se navodi u saopštenju, odluka Ustavnog suda ukazuje da bi stav Vrhovnog suda doveo do situacije da nijedan sud suštinski ne ispita zakonitost i opravdanost pritvora Ljubu Bigoviću, Saši Boreti, Ljubu Vujadinoviću i Milanu Šćekiću. Ustavni sud je ukinuo rješenje Vrhovnog suda i predmetio vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Apelacioni sud je 3. septembra 2025. godine, nakon izricanja osuđujuće presude, produžio pritvor četvorici optuženih, uz pravnu pouku da protiv tog rješenja imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu. Međutim, Vrhovni sud je, kako navode iz Ustavnog, žalbe odbacio kao nedozvoljene, uz obrazloženje da Apelacioni, kao drugostepeni sud, nije bio ovlašćen da produžava pritvor već samo da ga, nakon preinačenja presude Višeg suda, odredi ili ukine.

Ustavni sud nije prihvatio argument Vrhovnog suda o neprekinutom kontinuitetu pritvora, imajući u vidu da je u međuvremenu došlo do ukidanja pravosnažnih presuda, kao i očiglednog istovremenog postojanja dva rješenja o produženju pritvora, i to Višeg i Vrhovnog suda. Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud propustio da ispita da li se u trenutku donošenja odluke Apelacionog suda zaista stiču sve okolnosti za dalje produženje pritvora, pri činjenici da zakon nije predvidio ovu situaciju, odnosno da je riječ o pravnoj praznini.

Ovo je posebno značajno s obzirom na to da je Ustavni sud već dva puta utvrđivao povredu zbog dugog trajanja pritvora, ali i Evropski sud za ljudska prava, a optuženi Saša Boreta, Ljubo Vujadinović i Ljubo Bigović se u pritvoru neprekidno nalaze 20 godina, dok Milan Šćekić ima 15 godina pritvora.

Ustavni sud je zaključio da je Vrhovni sud, odbacivanjem žalbi kao nedozvoljenih, faktički prihvatio i legitimisao nejasnoću u pogledu suda koji je produžio pritvor, a teret te nejasnoće je prebacio na optužene. Vrhovni sud je u ponovnom postupku dužan da obezbijedi stvarnu i djelotvornu sudsku kontrolu zakonitosti pritvora, na način što će svojom odlukom i jasnim tumačenjem otkloniti nejasnoću i obezbijediti djelotvorno preispitivanje zakonitosti lišenja slobode i daljeg trajanja pritvora.