Broj žena žrtava porodičnog nasilja porastao za gotovo četiri puta od 2020.

Podaci Uprave policije pokazuju značajan porast prijava nasilja nad ženama od 2020. godine. Stručnjaci ističu važnost jačanja institucionalne zaštite i socijalne svijesti.

0
Broj žena žrtava porodičnog nasilja porastao za gotovo četiri puta od 2020.

Prema podacima Uprave policije, broj žena žrtava porodičnog nasilja porastao je za gotovo četiri puta od 2020. godine. Statistika ukazuje na to da su žrtve nasilja osnažene da više prijavljuju slučajeve nasilja u porodici.

Rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP Kaća Đuričković naglašava da veća osviješćenost žena ne znači nužno i veće povjerenje u sistem, te da osnaživanje žena mora ići paralelno sa jačanjem institucionalne zaštite. "Prijavljivanje nasilja nije samo individualna odluka žene, već rezultat povjerenja u sistem i društveni ambijent. Zato je ključno obezbijediti brz, dosljedan i djelotvoran institucionalni odgovor - od policije i tužilaštva do sudova i sistema socijalne zaštite. To podrazumijeva hitno postupanje, kvalitetnu procjenu rizika, dosljednu primjenu mjera zaštite i efikasno sankcionisanje počinilaca", ističe ona.

Podaci pokazuju da je u 2020. godini registrovano 217 žrtava ženskog pola, dok je u 2021. godini taj broj porastao na 238. U 2022. godini evidentirano je 380 žrtava, a u 2023. godini 366. U 2024. godini zabilježeno je 663 žrtve, a u 2025. godini taj broj je dostigao 796, što ukazuje na gotovo četvorostruko povećanje u odnosu na 2020. godinu.

Đuričković ističe da povećan broj prijava nasilja ne znači da je nasilje u porastu, već da su žene osnažene da prijavljuju nasilje uz efikasnije mehanizme zaštite. Ipak, dodaje da značajan broj žena i dalje ne prijavljuje nasilje zbog straha ili nepovjerenja u sistem.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović smatra da se porast prijava može dovesti u vezu sa opštom društvenom klimom koja je postala napetija i nestabilnija. "Dugotrajni ekonomski pritisci i nedostatak adekvatnih mehanizama za upravljanje konfliktima doprinose ispoljavanju nasilnog ponašanja, što zahtijeva dugoročne promjene u društvenim normama", naglašava ona.

Obje sagovornice se slažu da je neophodno raditi na jačanju institucionalnog odgovora i edukaciji službenika kako bi se obezbijedio adekvatan pristup bez sekundarne viktimizacije.

Komentari

Pročitaj još

Slučaj Zorana Braunovića: Nepodobni profesionalac na meti sumnji

Zoran Braunović, bivši načelnik kolašinske policije, suočava se s nezakonitim procesima i medijskom kampanjom. Njegova potražnja za istinom ostaje bez odgovora.

Slučaj Zorana Braunovića: Nepodobni profesionalac na meti sumnji

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.