Milan Brajović osporava vjerodostojnost dokaza iz Skaj aplikacije

Milan Brajović, optužen za stvaranje kriminalne organizacije, u završnim riječima u podgoričkom Višem sudu osporio je vjerodostojnost dokaza iz Skaj aplikacije, ističući da su informacije kompromitovane.

0
Milan Brajović osporava vjerodostojnost dokaza iz Skaj aplikacije

Milan Brajović, jedan od optuženih za stvaranje kriminalne organizacije koja je planirala likvidacije bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i drugih visokih funkcionera, juče je u završnim riječima pred podgoričkim Višim sudom osporio vjerodostojnost Skaj aplikacije kao dokaza. On je istakao da se poruke koriste za konstrukciju optužnica bez provjere.

Brajović je sudu predao spisak od 239 presuda evropskih sudova, gdje Skaj nije prihvaćen kao dokaz. Kao ilustraciju svojih tvrdnji, dostavio je fotografiju navodne službene legitimacije Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) na ime Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore, razmijenjenu na Skaj aplikaciji između osoba koje nije želio da imenuje. "Postavljam pitanje - da li je ovo istina u stvarnom životu, ili se SDT oslanja na kompromitovane informacije?" rekao je Brajović, naglašavajući da se tvrdnje tužilaštva ne mogu prihvatiti bez vjerodostojnih i provjerljivih dokaza.

Brajović tvrdi da su podaci s ove platforme kompromitovani i da se njima ne može utvrditi krivično djelo, jer se jedino na osnovu poruka pokušava povezati s događajima koji nijesu provjereni. "Ovdje se izjednačava jedna misao sa vršenjem krivičnog djela, što je suprotno osnovnim načelima krivičnog zakona i sudskoj praksi. Tužilaštvo ne utvrđuje činjenice, već ih konstruiše," rekao je Brajović.

On je apelovao na sudsko vijeće da odbaci kompromitovane dokaze i donese oslobađajuću presudu, naglašavajući da "vjerodostojni dokaz mora biti provjerljiv i transparentan, a u ovom slučaju toga nema". Ukazao je na to da su mnogi međunarodni sudovi, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Španiju, odbacili ili doveli u pitanje vjerodostojnost dokaza iz kriptovanih komunikacionih aplikacija poput Sky Ecc i EncroChat.

Brajović je citirao praksu Evropskog suda za ljudska prava, koja naglašava da se podaci prikupljeni masovnim presretanjem ne mogu koristiti bez adekvatnih zaštita za pravedno suđenje. "Bez materijalnih dokaza i vjerodostojnih svjedoka, ne može se utvrditi postojanje bilo kojeg krivičnog djela. Ne mogu biti osuđen na osnovu nečijih misli ili improvizovanih poruka," istakao je.

On je takođe ukazao na to da ga, pored tolikog video-nadzora, niko nije vidio sa bilo kim od optuženih, da nema njegov DNK otisak, službene zabilješke, pa čak ni patrolnog lista. "Svjedoci oštećeni me ne poznaju, niti su me ikada vidjeli," naglasio je Brajović. "U optužnici imamo samo PIN koji sam navodno koristio, a da nema mjesecima mojih odgovora na poruke navodnim organizatorima, što je ušlo u zapisnik i evidentirano prilikom čitanja poruka. Na CD-u ne postoje mnoge poruke koje su improvizovane u optužnici. A sav taj materijal je nedvosmisleno kompromitovan iz više razloga," dodao je.

Brajović je takođe istakao da je Europol potvrdio da je materijal kompromitovan i da se ne zna ko je u Crnoj Gori primio i otvorio materijal. "Čak ne znamo ni da li Elektron firma koja je radila presretanje Sky Ecc ima licencu. Zašto SDT ne vraća aparate poslije vještačenja i zašto obezbjeđuje dva svjedoka?" upitao je.

Kako je naveo, "živimo u vremenu vještačke inteligencije i ovim postupanjem bez ikakvih provjera". On je naglasio da je specijalni tužilac Jovan Vukotić rekao da ove poruke slaže vještačka inteligencija i da su potrebne garancije za vjerodostojnost materijala.

Na optužnici koju potpisuje specijalni tužilac Miroslav Turković, osim Brajovića, optuženi su i Baranin Stefan Đukić i Podgoričanin Emil Tuzović, koji su označeni kao organizatori. Uz njih, optuženi su i Zoran Perović, Dušan Dudić, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović, Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić. Kako je navedeno, kriminalna grupa koju je predvodio Đukić planirala je da ubije Katnića i Čađenovića, dok su sutkinji Uskoković planirali da polome kosti. Cilj ove kriminalne organizacije bio je da vrši likvidacije na teritoriji Crne Gore i da se oslobodi krivične odgovornosti kroz nezakoniti uticaj na izvršnu vlast.

Komentari

Pročitaj još

Tužilaštvo i dalje istražuje slučaj policijskog pretresa u Nikšiću

Slučaj policijskog pretresa koji se dogodio prije tri godine još uvijek nije razjašnjen. Tužilaštvo nastavlja pretragu dok se hiljade eura ne može pronaći.

Tužilaštvo i dalje istražuje slučaj policijskog pretresa u Nikšiću

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.