Atomska skloništa u Crnoj Gori bez namjene

U Crnoj Gori postoji 174 skloništa civilne zaštite, ali Direktorat za zaštitu i spašavanje trenutno koristi manje od 17. Većina ostalih skloništa je zapuštena, oštećena ili predmet imovinskog spora, a predata su na upravljanje Upravi za državnu imovinu. U slučaju opasnosti, građani se pitaju gdje bi potražili zaklon i ko bi imao prioritet.

Kada bi sva skloništa bila funkcionalna, u njih bi moglo da stane oko 28.000 ljudi, što je mali dio od oko 625 hiljada stanovnika zemlje. Mnogi građani sa kojima su razgovarali novinari nisu sigurni gdje se skloništa nalaze, a sumnjaju i u njihovu funkcionalnost. U Podgorici postoji 29 atomskih skloništa, ali mnoga godinama nisu u funkciji i u lošem su stanju, čak su korišćena za odlaganje otpada, zbog čega su intervenisale nadležne službe.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je konstatovalo da na velikom broju skloništa nedostaju vrata, elektro i vodovodne instalacije, a oštećeni su i ventilacioni sistemi. Od nesavjesnih građana dolazi do odlaganja otpada u i ispred skloništa. Danas, neka od skloništa imaju drugačiju namjenu, koriste se za smještaj opreme i sredstava za djelovanje u slučaju elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Zakon o državnoj imovini omogućava da se takvi objekti daju u zakup. Mnoge atomske skloništa su tokom vremena dobile drugačiju namjenu, otvoreni su butici, magacini i prodavnice, ali su, kako se razvijala industrija, ponovo zatvorena. Ipak, jedno sklonište je trenutno otvoreno jer se planira izgradnja teretane.

U Crnoj Gori je izgrađeno ukupno 174 skloništa civilne zaštite, od čega su 23 javna, 105 blokovska i kućna, dok se 46 nalazi u objektima firmi i institucija. S obzirom na to da većina objekata danas ima drugačiju namjenu ili je potpuno zapuštena, postavlja se pitanje gdje bi se većina građana Crne Gore sklonila u slučaju ozbiljne opasnosti.