Postupci protiv učesnika protesta zbog Trinaestojulske nagrade nastavljeni

Postupci protiv više učesnika julskog protesta zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću juče su nastavljeni u Sudu za prekršaje u Podgorici, ali su ročišta odgođena jer se policajci pozvani kao oštećeni nijesu pojavili. Procesuirani i njihovi podržavaoci tvrde da je riječ o selektivnom i politički motivisanom progonu, dok policija insistira da je postupala zakonito.

Među saslušanima juče su bili komunikolog Miodrag Strugar i građanska aktivistkinja Hajdana Lompar-Huter. Ročište je odgođeno i u predmetima protiv dekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandra Radomana i reditelja Danila Marunovića. Strugar je po izlasku iz sudnice kazao da je sudiji rekao da se ne osjeća krivim i da čitav postupak smatra politički motivisanim.

- Sudija je moju izjavu unio u zapisnik da nijesam kriv i da je ovo političko suđenje, politički pritisak sa ciljem da se uguši kritika vlasti i javna riječ i da je to urađeno selektivno od MUP-a. Izdvojili su 35 od više stotina učesnika skupa, nije bilo remećenja javnog reda i mira, agresivno ponašanje je započela policija prskanjem biber sprejom čak i osoba koje imaju više od 70 godina – rekao je Strugar nakon što je izašao iz Suda.

On je rekao da je suđenje odgođeno za sredinu juna.

Sličnu poruku iznijela je i Hajdana Lompar-Huter, koja je nakon saslušanja juče ujutro, kako prenosi portal ETV, saopštila da je riječ o političkom progonu i da je njen „jedini prekršaj“ to što je sa ostalim učesnicima protesta glasno pjevala himnu Crne Gore.

- Radi se o političkom progonu, jer je moj jedini prekršaj to što sam sa ostalim učesnicima protesta glasno pjevala himnu, na mirnom protestu na kojem smo bili kako bismo iskazali bunt protiv gaženja Ustava i urušavanja dostojanstva Crne Gore - kazala je ona.

Ona je poručila da se u ovom procesu ne sudi samo 35 procesuiranih građana, već svakom pojedincu koji je 8. jula bio pred Vilom ,,Gorica“, kao i svima koji su na bilo koji način iskazali neslaganje sa dodjelom Trinaestojulske nagrade. U objavi nakon saslušanja zahvalila je svima koji su pružili podršku „broju 35“, uz opasku da nijesu svi procesuirani jednako vidljivi u javnosti, jer su, kako je navela, posebno izdvojeni samo pojedinci, uglavnom članovi organizacija ili partija.

Ispred zgrade Suda za prekršaje okupili su se građani kako bi pružili podršku optuženima. Među porukama koje su se mogle vidjeti bile su „Naša ili policijska država?“ i „Zakon u topuzu, nečovještvo na djelu“, a okupljeni su pjevali i himnu Crne Gore.

Danilo Marunović je po izlasku iz sudnice poručio da se ne sudi samo pojedincima, već ideji „kosmopolitske, moderne i slobodne Crne Gore“.

- Zamislite kakva je to sramota da jedan Bećir Vuković danas troši hiljade eura od državne nagrade i uživa u privilegijama, dok nama sude ovdje, umjetnicima, profesorima, dekanima, arhitektama – kazao je Marunović, pozivajući građane na solidarnost pod porukom „svi za jednog, jedan za sve“.

Aleksandar Radoman je takođe saopštio da je dao iskaz i da je ročište odgođeno za jun, jer se policajci nijesu pojavili. Okupljeni građani pozvani su da se ponovo okupe 18. marta, kada je zakazano suđenje Mirku Kapisodi.

Uoči ročišta Strugar je na društvenim mrežama poručio da ostaje pri svemu što je govorio još u decembru, navodeći da je riječ o političkom, a ne pravnom procesu.

Ocijenio je da vlast preko MUP-a i partija koje je podržavaju pokušava da uguši kritiku i javnu riječ, ne samo da zastraši 35 procesuiranih, već da pošalje poruku svima što ih čeka ako progovore. Naveo je i da je među više stotina ljudi koji su te noći protestovali kod Vile ,,Gorica“ izdvojena upravo grupa od 35 građana.

- Optuženi smo nas 35, ali optužena je zapravo sloboda govora u Crnoj Gori. Ovo suđenje će dati odgovor na pitanje smiju li građani slobodno govoriti ili će ih država za to kažnjavati - poručio je Strugar.

Povod za prekršajne postupke je protest održan 8. jula 2025. godine ispred Vile ,,Gorica“, tokom svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću. Taj protest organizovan je zbog tvrdnji da je nagrada dodijeljena nezakonito, odnosno za knjigu koja u trenutku donošenja odluke nije postojala, ali i zbog Vukovićevih ranijih stavova kojima negira crnogorski identitet, naciju i državnost.

Policija je tek pet mjeseci nakon događaja, 8. decembra prošle godine, saopštila da je protiv 35 osoba podnijela zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka zbog sumnje da su počinili prekršaje iz članova 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru - ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika. U tom saopštenju Uprava policije navela je da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, nakon uvida u spise, ocijenilo da u radnjama identifikovanih osoba nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, nakon čega je policija cijenila postojanje prekršajne odgovornosti učesnika protesta.

Tri dana kasnije, 11. decembra, policija je dodatno obrazlagala potez, navodeći da je spise tužilaštvu dostavila 17. jula, da je tužilaštvo izjašnjenje dostavilo 20. oktobra, te da su policijski službenici, nakon prijema tog akta, bili u obavezi da u zakonskom roku podnesu zahtjeve Sudu za prekršaje. Policija tvrdi da je tokom protesta došlo do narušavanja javnog reda i mira, aktivnog napada na policijske službenike, pokušaja probijanja kordona, te da je upotrijebljeno „najblaže sredstvo prinude“ - ručni sprej sa nadražujućim dejstvom. Saopštili su i da je u incidentu povrijeđeno šest policajaca.

Sagovornici Pobjede i dio javnosti od početka, međutim, tvrde da je riječ o selektivnom i zakašnjelom procesuiranju. Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević ranije je ocijenila da je policija javnim saopštenjem, u kojem su identitetom izdvojene samo tri osobe, pokazala pristrasnost nespojivu sa obavezom da zakon primjenjuje jednako prema svima. Advokat Veselin Radulović upozorio je da se prekršajni postupak mora pokrenuti u roku od 60 dana od saznanja za prekršaj, te da je policija, umjesto da lica blagovremeno obavijesti i omogući im odbranu, neke od njih faktički targetirala preko medija. Radulović je ukazao i na to da do danas nema odgovora što je sa prijavama zbog mogućeg prekoračenja policijskih ovlašćenja tokom julskog protesta, kada je, prema snimcima i svjedočenjima, biber-sprej upotrijebljen i prema starijim građanima koji nijesu pružali otpor. Posebno je problematizovao činjenicu da se među procesuiranima našla i Aida Petrović, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije, koja je na protestu bila i u svojstvu članice tog tijela.

Nakon što je policija u decembru objavila da je procesuirala 35 učesnika protesta, uslijedio je i nesvakidašnji građanski odgovor. Više od 80 građana samoprijavilo se tada Upravi policije u Podgorici, izražavajući solidarnost sa procesuiranima i poručujući da, ako je prekršaj bio mirni protest, onda za njega ne može odgovarati samo izdvojena grupa ljudi. U akciji samoprijavljivanja, okupljeni su na arhivi policije predali obrasce i istakli da ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve. Poruka te akcije bila je: „Ako je krivo 35 – onda smo svi“. Danas, tri mjeseca kasnije, ista poruka prenijeta je ispred Suda za prekršaje - da se, iza postupaka protiv 35 građana, zapravo vodi širi spor o granicama prava na protest, slobodu govora i odnosu države prema političkom neslaganju.