Masovno uginuće živine u Crnoj Gori: Krivične prijave protiv vlasnika farmi i Komunalnog preduzeća

Direktor Komunalnog preduzeća Lim, Muradif Grbović, potvrdio je da su preuzeli mrtvu živinu sa dvije komercijalne farme, transportovali je i odložili, ali nije naveo o kojoj količini se radi. U toku je analiza koja će utvrditi da li je uzrok masovnog uginuća živine visoko zarazni ptičji grip.

Nakon što su vlasnici farmi propustili da obavijeste nadležne o pojavi oboljenja i masovnom uginuću, protiv njih je podnijeta krivična prijava. Takođe, krivična prijava podnijeta je i protiv Komunalnog preduzeća Lim, koje je transportovalo i zakopalo lešine bez naloga veterinarskog inspektora, čime su počinjena krivična djela ugrožavanje javnog zdravlja i prikrivanje i širenje zarazne bolesti.

Grbović je izjavio da je na godišnjem odmoru i da ne zna mnogo detalja, ali je naglasio da je preduzeće ispunilo svoju obavezu u ovakvim slučajevima. Prema nezvaničnim informacijama, zakopano je oko deset hiljada komada živine.

Avijarna influence H5N1, poznata kao ptičji grip, je opasna zarazna bolest. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove potvrdila je pojavu virusa 4. marta 2026. godine, nakon analize uzoraka uginulih jedinki na dvije lokacije u Bijelom Polju i jednoj u Nikšiću. Ovo je prva pojava ptičjeg gripa u Crnoj Gori kod domaće živine, a bolest je potvrđena 10. marta i u Plavu.

Tokom ispitivanja uzoraka, inspektori su otkrili da su u februaru na dvije farme u Bijelom Polju, koje se bave komercijalnim uzgojem živine, zabilježili masovno uginuće, dok vlasnici nisu prijavili ni oboljenje ni uginuće nekoliko hiljada komada živine. Ovaj postupak krši Zakon o veterinarstvu i Zakon o dobrobiti životinja.

Uprava za bezbjednost hrane izjavila je da je izvršena ekshumacija zakopanih životinja sa deponije u Dobrakovu. Analiza uzoraka će pokazati da li je u pitanju ptičji grip, a rezultati se očekuju za dva do tri dana.

Do sada je od ptičjeg gripa u Bijelom Polju uginulo 111 komada živine, u Nikšiću 62, a u Plavu 40. Iako su primarni rezervoari virusa divlje ptice selice, domaća živina poput kokošaka i ćurki izuzetno je osjetljiva. Virus se može prenijeti direktnim kontaktom, kao i preko kontaminirane opreme, vode i hrane.

Uprava je uputila upozorenje Lovačkom savezu Crne Gore, da lovci prilikom boravka u prirodi prijave pronalazak svake uginule divlje ptice najbližoj veterinarskoj ambulanti. Strogo je zabranjeno bilo kakvo manipulisanje leševima bez adekvatne zaštitne opreme.

Opštinama je naloženo da obezbijede lokacije za sakupljanje i neškodljivo uništavanje uginulih životinja, a propisane su mjere koje držaoci živine moraju primjenjivati. Neophodno je onemogućiti svaki kontakt domaće živine sa divljim pticama, a životinje treba držati u zatvorenim objektima sa mrežama.

Protokol o postupanju sa uginulim životinjama predviđa da se uginula živina zakopava ili spaljuje na lokacijama van naseljenih mjesta. Jame-grobnice moraju biti duboke najmanje pet metara, a leševi se moraju dekarakterisati sredstvima poput kreča ili hlora. Transport uginulih jedinki mora se vršiti specijalnim vozilima koja se nakon svake upotrebe moraju dezinfikovati.