Narkotici masovno zarazili brodski prevoz: Morske mule

Najnovija afera ukazuje na to kako narkotici sve jače prodiru u morski saobraćaj. Skandal se veže uz navode da je Cool Carriers, najveći svjetski operater rashladnih teretnih brodova sa sjediššem u Stockholmu, uključen u pokušaj krijumčarenja velikih količina kokaina u Dansku.

Analitičari upozoravaju da je šverc narkotika morskim putem eksplodirao u posljednjih nekoliko godina, a vlasnici najvećih pomorskih kompanija tvrde da je narko mafija postala parazit brodske industrije.

Skandal je izbio kada je danski javni servis TV2 objavio izveštaj o istrazi tokom koje su uhapšeni naoružani kriminalci pod sumnjom da su pokušali prokrijumčariti velike količine kokaina u Dansku; prema izveštaju, članovi bande su koristili motorne čamce i izvadili vreće sa drogom iz mora kod danske obale, a brodovi Cool Eagle i Cool Explorer navodno su prevozili banane iz Ekvadora ka Sankt Peterburgu i nalaze se pod direktnom kontrolom kompanije Cool Carriers.

Švedski pomorski operater, koji upravlja sa više od 50 rashladnih brodova za prevoz voća i druge kvarljive robe, kategorički je odbacio optužbe i rekao da ga policija nije kontaktirala; navodi se da su optužbe došle iz medija. U kompaniji objašnjavaju da su brodovi u vlasništvu trećih lica, pa kao komercijalni operater rezervišu teret, organizuju rukovanje kontejnerima u luci i upravljaju komercijalnim troškovima, ali da je izbor posade i nadgledanje aktivnosti na plovilu u nadležnosti vlasnika broda.

U saopštenju kompanije ističe se da su uvele višestruke mjere zaštite od krijumčarenja, počev od ronilaca koji kontrolišu trup broda, pa do kompletnih provjera tovara prije polaska i strogih pravila koja sprečavaju iskrcavanje posade u lukama visokog rizika, posebno u Južnoj Americi. Pored toga, preduzeće intenzivno sarađuje sa upravama i carinskim službama u lukama, koje su na kraju najodgovornije za bezbjednosne mjere u borbi protiv krijumčarenja.

Predstavnici švedske firme upozoravaju da trgovina narkoticima postala sistemska prijetnja svjetskom brodarstvu i da je zarazila čitavu industriju; tvrde da je problem dostigao toliku razmjernost da ga je nemoguće riješiti bez više angažmana državnih službi i bolje saradnje. Zatražene su i reakcije zvaničnika velikih operatera, uključujući da je narkomafija postala parazit brodske industrije, nakon afere koja je izbila kada je holandska policija 2023. godine pronašla i zaplijenila osam tona kokaina u rashladnom kontejneru ove kompanije u Roterdamu. To je bila najveća pojedinačna zapljena narkotika u istoriji te luke.

MSC, švajcarsko-italijanska korporacija, takođe se suočila sa optužbama da je bila infiltrirana u poslove kartela 2019. godine, kada su američki agenti u jednom od njenih brodova koji je pristao u Filadelfiji pronašli 20 tona kokaina vrijednih preko milijardu dolara. Kriminalni karteli sve češće koriste velike brodove radi prijevoza ogromnih količina robe jer im to omogućava brojna unaprijed dogovorena putovanja i lakše prikupljanje informacija za ilegalne operacije.

Kontejnerski prevoz se uglavnom koristi za ilegalan transport droge ka evropskim lukama, dok brodovi za rasute terete služe kao mule za tržišta u razvoju. Posljednjih godina karteli mijenjaju morske rute; luke koje su ranije bile poznate po lošoj reputaciji, poput Roterdama, Antverpena i Alhesirasa, danas bilježe značajne zapljene, ali nisu više toliko popularne zbog oštrijih mjera bezbjednosti. Francuska mornarica, uz saradnju sa američkim, britanskim i portugalskim agencijama, u martu prošle godine zaplijenila kokain vrijednosti oko 400 miliona dolara tokom pomorske operacije kod Gvinejskog zaliva; ovo je jedna od najvećih zapljena nakon 24,5 tona kokaina u luci Hamburg u junu 2024. godine. U toj godini globalno je pronađeno i oduzeto 1.838 tona ilegalnih supstanci, od čega 281 ton kokaina.

UNODC bilježi da svjetska proizvodnja koke dostigla skoro 2.700 tona, sa oko 355.000 hektara pod uzgojem; najviše se gaji u Kolumbiji, slijede Peru i Bolivija, a manja proizvodnja odvija se u Panami, Nikaragvi, Gvatemali i Meksiku. Nedavno se na listi kartela našla i Ekvador, koji se od miroljubive turističke destinacije pretvorio u ratnu zonu zbog međusobnog obračunavanja konkurentskih grupa. Državni službenici i radnici na brodovima rutinski podmićuju se da bi ubacili i sakrili drogu na brodovima, a nad onima koji pokušaju da se odupru bande sprovode se nasilne mere. Pošiljka od 1.000 kilograma kokaina može na ulicama Londona vrijedeti više od 50 miliona dolara, navodi organizacija Maritime Crimes, specijalizovana za pomorski kriminal.

Krijumčarenje droge morskim putem eksplodiralo je u posljednjih godina, upozorava Maritime Crimes u svom najnovijem izvještaju. Pored standardnih taktika kao što su sakrivanje droge unutar robe u kontejnerima i lažno deklarisanje, kriminalci sve češće koriste samoploveće polupodmornice SPSS za transport velikih količina kokaina; to plovilo lebdi samo nekoliko centimetara iznad površine i veoma je teško uočiti. Stručnjaci za pomorski saobraćaj tvrde da šverc droge nanosi daleko veću štetu brodskom posu nego piraterija. Kada kriminalci opljačkaju teret, brodovlasnici često mogu nadoknaditi troškove preko osiguranja; međutim, kod krijumčarenja narkotika osiguranje često odbija isplatu ako se utvrdi upletenost posade, ostavljajući teret na teret brodovlasnika i uvodeći dodatne troškove sudskih postupaka i narušavanje reputacije.