Institut alternativa: Izmjene zakona o policiji i ANB-u i dalje sporne

Institut alternativa je ocijenio da predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima donosi određena poboljšanja, ali i dalje sadrži niz spornih odredbi, uključujući i predloženi zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Ova nevladina organizacija podsjeća da su na ključne primjedbe ukazivali i ranije, naglašavajući da dio problema u predloženim rješenjima nije otklonjen ni nakon amandmana koje je Vlada dostavila prošle sedmice.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, kazao je da predlog zakona i dalje predviđa da Komisija za bezbjednosne smetnje ima pet članova koje imenuje ministar unutrašnjih poslova, pri čemu tri člana dolaze iz redova policije. "Smatramo da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na predlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na predlog direktora policije koji je profesionalac", naveo je Muk.

On je ukazao i na to da su odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera samo djelimično precizirane. "Zadržava se rješenje po kojem se službenik obavještava o postojanju bezbjednosne smetnje, ali ne i o razlozima zbog kojih je ona utvrđena. U našem pravnom sistemu i dalje ne postoji jasno uređen postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji", upozorio je Muk, dodajući da Crna Gora nema poseban zakon koji uređuje taj postupak, za razliku od nekih država regiona.

Iz Instituta alternativa problematičnim smatraju i predlog da se rok za zapošljavanje po posebnom postupku produži do kraja 2027. godine. Muk je kazao da je takvo rješenje u suprotnosti sa operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije, usvojenim u novembru 2025. "Produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru Poglavlja 23", upozorio je on.

Kada je riječ o predlogu zakona o ANB-u, iz Instituta alternativa ocjenjuju da se njime otvara prostor za netransparentno trošenje novca. "Predlog zakona predviđa da se na sve nabavke ANB-a, uključujući i one koje nemaju bezbjednosni karakter, ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, već interne procedure koje određuje direktor Agencije. Time se otvara prostor za diskrecionu potrošnju bez spoljnog nadzora", naveo je Muk.

On je ocijenio i da predložena rješenja predstavljaju korak unazad kada je riječ o sudskoj kontroli ovlašćenja službenika ANB-a. Iz Instituta alternativa upozoravaju i na odredbe koje se odnose na zapošljavanje u toj instituciji. "U predlogu zakona izričito se navodi da se radni odnos u ANB-u zasniva bez javnog oglašavanja. Tako se ono što je ranije bila mogućnost sada pretvara u pravilo, čime se proces zapošljavanja zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, umjesto da bude zasnovan na zaslugama", rekao je Muk.

On je ukazao i da je u važećem zakonu propisana obaveza ANB-a da izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, dok se novim predlogom ta obaveza ublažava. "U predlogu zakona se navodi da Agencija izvještava državne organe kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti, što smatramo slabijim rješenjem u odnosu na postojeće", zaključio je Muk.