Medvjedi u Crnoj Gori: Prijetnja ili dezinformacije?

U Crnoj Gori se sve češće raspravlja o medvjedima kao potencijalnoj prijetnji stanovništvu. Mediji, često koristeći senzacionalističke naslove, stvaraju utisak da su susreti sa mrkim medvjedom postali 'naježda', dok analize pokazuju da su stvarni incidenti znatno manje dramatični.

Prema podacima Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), u 2025. godini svi zabilježeni slučajevi napada medvjeda odnose se na materijalnu štetu, dok nije bilo napada na ljude. U 2024. godini zabilježen je samo jedan napad na lovca, dok su u prošloj godini prijavljeni incidenti sa pčelinjacima i domaćim životinjama. Međutim, mnogi od ovih slučajeva temelje se na pretpostavkama lokalnog stanovništva, bez potvrda relevantnih institucija.

Uprkos ovim podacima, neki mediji koriste termine poput 'opsada' kada opisuju situaciju u kojoj su medvjedi napali košnice ili stoku, što dodatno povećava strah među ljudima. Ova vrsta jezika može promijeniti percepciju i dovesti do panike, iako zvanične statistike govore o izolovanim incidentima.

Marija Iković, biološkinja iz CZIP-a, ističe da najčešći uzroci susreta medvjeda i ljudi leže u ljudskim aktivnostima, kao što su neobezbijeđene deponije i ostavljeni organski otpad. 'Neobezbijeđene deponije i kontejneri, ostavljen organski otpad blizu imanja, pčelinjaci bez adekvatne zaštite, leševi stoke na otvorenom, to su najčešći uzroci posjeta medvjeda ljudskim naseljima', objašnjava ona.

Mrki medvjed (Ursus arctos) je jedina vrsta medvjeda koja živi u Crnoj Gori. Iako djeluje zastrašujuće, riječ je o inteligentnoj i plašljivoj životinji koja izbjegava ljude. Sukobi sa ljudima najčešće nastaju kada mu ponestane prirodne hrane ili kada je hrana lako dostupna zbog nesavjesnog ponašanja ljudi.

Nakon napada na lovca u novembru 2024. godine, lovačka udruženja su počela da traže odstrel medvjeda, iako je mrki medvjed zakonom zaštićen. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izjavio je da će razmotriti odobrenje odstrela, iako za sada to nije u planu. Pritisak lovaca i strah lokalnog stanovništva, koji je često izazvan senzacionalističkim medijskim izveštajima, čini situaciju još težom.

U Crnoj Gori ne postoje pouzdani podaci o brojnosti medvjeda, a upravljanje ovom populacijom je otežano. 'Danas je glavna metoda procjenjivanja veličine populacije putem genetičke analize prikupljenih uzoraka', navodi Iković. Projekat Life DinPin Bear, koji je pokrenut početkom 2026. godine, ima za cilj prebrojavanje populacije mrkog medvjeda u Crnoj Gori po prvi put.

Neodgovoran odstrel medvjeda može imati višeslojne posljedice, od poremećaja ekosistema do finansijskih gubitaka za zajednice. 'Ekološka uloga medvjeda je ključna za stabilnost ekosistema', naglašava Iković. Ključni preduslov za odstrel, kako ističe Đuro Huber, veterinar sa dugogodišnjim iskustvom, jeste tačno poznavanje populacije mrkog medvjeda, čega trenutno nema.

U konačnici, stvarna prijetnja medvjeda leži više u ljudskom ponašanju nego u samim medvjedima. S obzirom na to da su medvjedi krovna vrsta ekosistema, važno je pristupiti ovoj temi sa razumevanjem i fokusirati se na prevenciju problema kroz odgovorno upravljanje prirodom.