Popović zatrpava more u Baošićima do devet metara dubine

Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor obavijestila je Upravu pomorske sigurnosti Crne Gore o potrebi korekcije pomorskih karata Boke Kotorske usljed drastičnog izmijenjenog stanja obalne linije u Baošićima, gdje kompanija 'Carine' vrši radove na nasipanju mora do dubine od devet metara.

Prema nezvaničnim informacijama, kompanija 'Carine', uz saglasnost Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Opštine Herceg Novi, sprovodi radove koji su izazvali ozbiljnu devastaciju obale. Inspekcija je utvrdila da su radovi obuhvatili nasipanje ispred katastarskih parcela 771, 772, 773 i 774 KO Baošići, što je rezultiralo drastičnom promjenom u morskom prostoru.

Kapetan Grujica Dudić, inspektor sigurnosti plovidbe, naglasio je da je neophodno obavijestiti učesnike plovidbe o promjenama na terenu i da se mora izbrisati obalno pomorsko svjetlo Baošići jer je izgubilo svoju funkciju. Takođe, ukazao je na potrebu pokretanja prekršajnog postupka protiv investitora i izvođača radova zbog kršenja Zakona o sigurnosti plovidbe.

Dudić je istakao i mogućnost krivičnog gonjenja za protivpravno zauzimanje zemljišta i akvatorijuma, apelirajući na nadležne institucije da preduzmu odgovarajuće mjere protiv odgovornih za devastaciju.

Kompanija 'Carine' iz Podgorice, na čelu sa biznismenom Čedom Popovićem, nastavila je radove uprkos zabranama Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je naložila vraćanje obale u prvobitno stanje. Dozvola za nasipanje 12.500 kvadrata mora izdata je od strane Opštine Herceg Novi, dok je Agencija za zaštitu životne sredine smatrala da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu.

Predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO i premijer Milojko Spajić zatražio je krivičnu prijavu protiv odgovornih, a najavio je i poništavanje odluke o investicionim kupalištima koja je omogućila ovakve radove. Agencija za zaštitu životne sredine nije odgovorila na pitanja u vezi sa ovom situacijom, dok su njihovi izvori naveli da su im ruke vezane zbog nedostatka adekvatnih zakonskih rješenja.

Uprkos jasnim zakonskim okvirima koji se odnose na procjenu uticaja na životnu sredinu, očigledno je da su propusti u zakonodavstvu omogućili ovakve štetne prakse. Ova situacija može imati ozbiljne posljedice po morski ekosistem i kulturnu baštinu u ovom zaštićenom području.