Politizacija jezika u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) povodom 21. februara - Međunarodnog dana maternjeg jezika, ukazuje na sve učestaliju politizaciju jezika u Crnoj Gori, što doprinosi političkoj nestabilnosti u državi. Međunarodni dan maternjeg jezika ustanovljen je 1999. godine od strane UNESCO s ciljem da ukaže na važnost očuvanja jezičkog identiteta, kao ključne kulturne komponente i intelektualnog nasljeđa. Na ovaj dan, širom svijeta promoviše se raznolikost jezika i multilingvalizam.

Crna Gora je multijezička zemlja. Ustav iz 2007. godine, osim službenog crnogorskog jezika, prepoznaje još četiri jezika u službenoj upotrebi - srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. Ivan Kašćelan, asistent na projektima iz CGO, ističe da iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostoru i dalje je, nažalost, institucionalizovano.

- Nedavni primjeri diskriminacije crnogorskog jezika uključuju njegov izostanak na novom portalu Poreske uprave, odbijanje JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, kao i objavljivanje knjige u izdanju Crvenog krsta Crne Gore na jotovanoj varijanti uz objašnjenje da je to „po želji autora“ - kazao je Kašćelan.

On ukazuje i na to da je u junu 2025. godine odluka o upisu studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore kao materijal o kojem se raspravlja, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena u materijale o kojima se ne raspravlja.

- Tako je umjesto formalnog usvajanja otvoreno političko pitanje, a za finansiranje studija na FCJK nove generacije nijesu glasali Demokrate, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP) i Socijalistička narodna partija (SNP). Bez njihovih glasova sredstva nijesu bila osigurana, ali je nakon pritiska javnosti Vlada, isti dan, preinačila odluku i finansiranje je odobreno. Na novom glasanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, obojica iz partije koja se predstavlja kao građanska, Pokreta Evropa sad (PES), nijesu podržali dodjelu sredstava za FCJK - ističe Kašćelan.

Dodatno, iz srpskih nacionalističkih struja sve češće se govori o potrebi izmjene člana 13 Ustava koji reguliše pitanje jezika. CGO podsjeća da je status srpskog jezika u Crnoj Gori regulisan isto kao u susjednoj Srbiji, gdje je članom 10 Ustava Republike Srbije definisan kao jezik u službenoj upotrebi. Jasno je da iniciranje ovakvih izmjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za produbljivanje društvenih podjela.

- Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome se ne smije osporavati pravo da se izražava na svom maternjem jeziku. Na Međunarodni dan maternjeg jezika pozivamo sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, posebno u pogledu statusa crnogorskog jezika - zaključuje Kašćelan.