Miloš Medenica: Da li je stvarno ili vještačka inteligencija?

U Crnoj Gori se vodi rasprava o tome da li je u video javljanjima odbjegli Miloš Medenica ili njegov AI "imitator". Dok se postavlja pitanje šta je manje zlo, da li se Medenica sprda sa bezbjednosnim sektorom ili je u pitanju AI manipulacija, ostaje nejasno ko ga zapravo štiti i čiji su interesi u pitanju.

Prethodnih dana, prezime Medenica dobilo je novu dimenziju. Umjesto poznate Vesne Medenica, sada se u fokusu nalazi njen sin, koji je osuđen za organizovanje kriminalne grupe. Na dan presude, Medenica je pobjegao iz stana kako bi izbjegao desetogodišnju robiju, a policija nikada nije otkrila identitet njegovih pomagača.

Ubrzo nakon bjekstva, javnost je počela da prima poruke od Medenice ili, kako neki tvrde, od njegove AI verzije. U viralnim snimcima, koji su izazvali veliku pažnju, Medenica šalje podrugljive poruke bezbjednosnim strukturama. Stručnjaci su analizirali snimke, ali su došli do zaključka da je potrebno imati originalni fajl za pouzdanu analizu, jer trenutna verzija ne može sa sigurnošću potvrditi autentičnost.

Ministarstvo unutrašnjih poslova reagovalo je na prve snimke, navodeći da predstavljaju hibridno djelovanje organizovanih kriminalnih struktura koje koriste savremene tehnološke alate za ostvarivanje svojih ciljeva. Iako su tvrdili da je sadržaj lažan, ostalo je nejasno koliko javnost može vjerovati u njihove tvrdnje.

Termin deepfake, koji se odnosi na hiperrealistične video zapise, postao je sve prisutniji. Ova tehnologija koristi neuronske mreže za repliciranje ljudskih osobina, ali nije uvijek zlonamjerna. Ipak, sve više se koristi za manipulaciju i prevaru, a kriminalci iskorištavaju javno dostupne fotografije za stvaranje lažnog sadržaja.

U posljednje vrijeme, Elon Musk je šerovao video Kamale Haris koji je bio generisan AI-jem, dok su i drugi političari postali žrtve ovakvih manipulacija. U Južnoj Koreji, seksualni prestupnici su koristili deepfake tehnologiju za stvaranje sadržaja s maloljetnicima, dok su istražitelji u Francuskoj pokrenuli istragu zbog eksplicitnih sadržaja.

U svijetu, regulative se počinju razvijati, a EU prednjači u standardizaciji korišćenja AI. Tehnološke kompanije rade na alatima za otkrivanje deepfake sadržaja, ali proces je spor i ne prati razvoj tehnologije. U Crnoj Gori, vlasti su najavile osnivanje Agencije za sajber bezbjednost, ali se čini da su daleko od efikasnog rješavanja ovog problema.

Dok se suočavamo s izazovima koje donosi AI, važno je podizati svijest javnosti o prevarama i manipulacijama. Prvi korak ka rješavanju ovog problema je informisanje i obrazovanje građana, kako bi se smanjila mogućnost zloupotreba i zaštitili građani od prevara.