Otkriveno 50 žrtava trgovine ljudima, 36 maloljetnih

U Nacrtu Drugog periodičnog izvještaja Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava UN-a, Vlada Crne Gore navela je podatke o 50 žrtava trgovine ljudima, od kojih je 36 maloljetnih. Ovi podaci su objavljeni na portalu RTCG.

Prema izvještaju, u toku 2025. godine, u tužilaštvima je evidentirano ukupno 50 žrtava, od čega 26 muškaraca, među kojima je 18 maloljetnih, i 24 žene, takođe sa 18 maloljetnih žrtava. Ovi podaci pokazuju da su maloljetna lica najugroženija kategorija, s obzirom na to da čine veliku većinu identifikovanih žrtava u oba pola.

Kada je u pitanju kaznena politika i rad pravosuđa, tokom 2025. godine pokrenut je značajan broj postupaka protiv fizičkih i pravnih lica uključenih u ove kriminalne aktivnosti. Formirano je 27 predmeta protiv 32 fizička i 3 pravna lica, donijete su 20 naredbi o sprovođenju istrage protiv 23 lica i podignuta je 21 optužnica protiv 25 lica.

Najprisutniji oblik eksploatacije u Crnoj Gori i dalje je prinudno prosjačenje, koje pogađa najveći broj žrtava, dok su zabilježeni i slučajevi radne i seksualne eksploatacije, kao i prisilnog braka. Dominantno prisutan oblik eksploatacije je prinudno prosjačenje sa ukupno identifikovanih 28 žrtava, zatim radna eksploatacija sa 10, seksualna eksploatacija sa 4 i prinudni brak sa 1 identifikovanom žrtvom.

Statistike Tima za formalnu identifikaciju potvrđuju da su djeca isključive žrtve kada je u pitanju ovaj vid iskorištavanja na ulicama. U periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2025. godine, Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima identifikovao je 66 osoba kao žrtve prisilnog prosjačenja, sve maloljetne.

Vlada je krajem 2025. godine usvojila novi strateški okvir koji definiše ciljeve i mjere za suzbijanje trgovine ljudima u narednom četvorogodišnjem periodu. Na sjednici održanoj 18. decembra 2025., usvojena je nova Strategija za borbu protiv trgovine ljudima za period 2025-2028. godine, uz prateći Akcioni plan za 2025. godinu. Ističe se da je sistem zaštite dodatno ojačan uspostavljanjem specijalizovanih državnih kapaciteta namijenjenih isključivo djeci koja su žrtve ovog fenomena.

Sistem zaštite žrtava u Crnoj Gori unaprijeđen je uspostavljanjem državnog skloništa za žrtve trgovine djecom u aprilu 2024. godine. Osim državnih inicijativa, civilni sektor igra ključnu ulogu kroz licencirane servise podrške za odrasle žrtve specifičnih oblika eksploatacije, uključujući sklonište za žene žrtve seksualne eksploatacije koje vodi NVO.