Građani bez pristupa budžetu Crne Gore

Prema istraživanju Instituta alternativa, građani Crne Gore nemaju pristup procesu izrade državnog budžeta, što ukazuje na ozbiljne nedostatke u transparentnosti. Tokom izrade prijedloga budžeta ne postoji prostor za uključivanje građana, a ni strateška dokumenta ni zakonodavni okvir ne predviđaju mjere koje bi omogućile njihovo učešće.

Ivana Božović iz Instituta alternativa je istakla da praksa pokazuje da prije usvajanja zakona o budžetu, Vlada ne sprovodi konsultacije sa javnošću, već se to dešava samo pred skupštinskim odborima kada je dokument već finalizovan. Ovo sužava mogućnost za stvarne izmjene. Crna Gora se, prema istraživanju, nalazi na trećem mjestu u regionu po transparentnosti upravljanja javnim finansijama, sa 56 od mogućih 100 poena, iza Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Dragana Jaćimović iz IA dodaje da istraživanje obuhvata period od 2022. do 2025. godine i ističe da Crna Gora nije dobila nijedan poen u vezi sa transparentnošću izrade budžeta, iako 85,5% ispitanika smatra da nema nikakav uticaj na potrošnju budžeta, što je najlošiji rezultat u regionu.

Osim na uključivanje građana, istraživanje se bavilo i dostupnošću informacija o potrošnji, javnim nabavkama i transparentnošću Državne revizorske institucije (DRI). Jaćimović je ukazala na napredak u izvještavanju o budžetu, posebno u vezi sa kapitalnim investicijama, ali naglašava da to nije zakonska obaveza.

Bojana Pravilović iz IA ističe da se na sajtu Ministarstva finansija objavljuje pregled programskog budžeta, ali da su informacije često samo finansijske. Takođe, više od 60% ispitanika smatra da institucije ne objavljuju kako se troše javna sredstva, što ukazuje na nedovoljnu svest građana o dostupnim informacijama.

U vezi sa sistemom javnih nabavki, IA je registrovao da je transparentnost na visokom nivou, ali naglašava potrebu za poboljšanjem praćenja realizacije ugovora. Milan Popović, nedavno imenovani senator DRI, ukazuje na potrebu za boljim predstavljanjem nalaza i jačanjem komunikacije s građanima.

Popović je potvrdio potrebu za većom transparentnošću revizija koje se šalju Tužilaštvu, naglašavajući da dupla negativna mišljenja ne impliciraju automatski krivičnu odgovornost. On je takođe ukazao na važnost objašnjavanja građanima šta takva mišljenja znače.

Na kraju, Marko Sošić iz IA kritikovao je nedostatak prisustva predstavnika Ministarstva finansija na prezentaciji rezultata istraživanja, ističući da se mora raditi na poboljšanju transparentnosti kapitalnog budžeta kako bi se spriječilo skrivanje informacija. Preporučeno je Ministarstvu finansija i DRI da objavljuju podatke u otvorenim i mašinski čitljivim formatima.