Kvalitet voda u Crnoj Gori alarmantan

Izvršna direktorica NVO Green Home, Azra Vuković, upozorava da novi zakon o zaštiti prirode i uspostavljanje Natura 2000 mreže mogu donijeti pomake, ali bez jačanja institucija i izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, stanje na rijekama će ostati loše. Prema njenim riječima, stanje riječnih eko-sistema u Crnoj Gori ostaje zabrinjavajuće, jer svega 23% mjernih mjesta na rijekama ima zadovoljavajući kvalitet vode.

Vuković naglašava da su ključni problemi dugogodišnja neprimjena zakona i ispuštanje netretiranih komunalnih otpadnih voda. Iako novi zakon o zaštiti prirode predstavlja važan normativni iskorak, stvarni efekti zavisiće isključivo od njegove dosljedne primjene i izgradnje neophodne infrastrukture. "Proces izrade Zakona o zaštiti prirode trajao je oko pet godina, uz brojne promjene na rukovodećim pozicijama u resornom ministarstvu. Kao predstavnica civilnog sektora bila sam članica radne grupe, ali je ona u jednom trenutku rasformirana", ističe Vuković.

Ona dodaje da civilni sektor ima značajan potencijal da doprinese kvalitetu zakonskih rješenja i njihovoj implementaciji, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i radu na terenu, ali taj potencijal do sada nije dovoljno iskorišćen. Poseban izazov vidi u uspostavljanju upravljača zaštićenih područja, naročito onih koja obuhvataju teritorije više opština. "Na tim područjima ranije su postojali višegodišnji zastoji u upravljanju i sprovođenju mjera zaštite, što je ostavljalo prostor za devastaciju i nelegalne aktivnosti", navela je Vuković.

U kontekstu evropskih integracija i Poglavlja 27, Vuković naglašava da je formalno uspostavljanje Natura 2000 mreže od presudne važnosti. "Teritorija Crne Gore je u velikoj mjeri mapirana, ali predstoji obiman posao definisanja konkretnih područja, modela upravljanja, granica i operativnih zona, kao i obezbjeđivanja sredstava za njihovo funkcionisanje", rekla je ona.

Vuković je upozorila na ugroženost biljne i životinjske flore u rijekama, navodeći da u Crnoj Gori postoji više praksi koje direktno narušavaju riječne eko-sisteme: nelegalna eksploatacija šljunka, ispuštanje netretiranih otpadnih voda, nelegalna gradnja na obalama, izgradnja malih hidroelektrana, krivolov i uništavanje staništa. "Većina ovih aktivnosti je zakonom zabranjena, ali problem leži u neprimjeni i nedovoljnoj kontroli", naglasila je ona.

Kvalitet voda u Crnoj Gori prati Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju kroz redovna mjerenja. "Prema Izvještaju o stanju kvaliteta voda za 2024. godinu, stanje na više rijeka zahtijeva ozbiljnu pažnju - posebno na Bojani, Morači, Zeti, Tari, Ibru i Ćehotini. Od 30 ispitivanih lokaliteta, samo 7 ima zahtijevani kvalitet voda", kazala je Vuković.

Ona podsjeća da Crna Gora, kao buduća članica Evropske unije, mora da postigne i održava dobar kvalitet voda u svojim vodotocima. "Da bi se to postiglo, neophodno je smanjiti izvore zagađenja. U Crnoj Gori najznačajniji izvor su neprečišćene komunalne otpadne vode. Moramo uspostaviti sisteme za prečišćavanje u svim aglomeracijama u kojima oni do sada nijesu izgrađeni", istakla je ona.

Vuković upozorava da Ekološka inspekcija može imati važnu ulogu, ali samo uz jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, dosljednu primjenu kaznenih mjera i bolju koordinaciju institucija. "Bez sistemskog pristupa koji podrazumijeva infrastrukturu, planiranje i kontrolu, napredak će biti ograničen", kazala je Vuković.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, saopštio je da je novi zakon o zaštiti prirode pripremljen i usaglašen nakon konsultacija sa relevantnim institucijama i dostavljen Evropskoj komisiji. Prema njegovim riječima, zakon donosi značajno unapređenje transparentnosti kroz obavezu organizovanja tri javne rasprave, preciznije uređuje postupak proglašavanja zaštićenih područja i jača ulogu lokalnih samouprava.