HRA: Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj ozbiljan problem pred EU

Evropski sud za ljudska prava zaključio je da Baranin i Vukčević, uprkos ostvarivanju prava na naknadu štete, nijesu izgubili status žrtava. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je 9. februara 2026. godine odbacilo krivičnu prijavu u tzv. slučaju Zlatarska ulica, koja se odnosi na policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i kanadskog državljanina Momčila Baranina, do kojeg je došlo 24. oktobra 2015. godine.

Odluka tužilaštva je donijeta uz obrazloženje da je krivično gonjenje zastarjelo još 2021. godine. Akcija za ljudska prava (HRA) naglašava da je ova odluka odraz sistemskog neuspjeha Državnog tužilaštva Crne Gore da obezbijedi kažnjavanje očigledne policijske torture, koja je zabilježena snimkom novinara Vijesti. HRA je istaknula da su i Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava utvrdili da državno tužilaštvo nije sprovelo istragu u skladu sa međunarodnim standardima.

Branimir Vukčević će na ovu odluku podnijeti pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zahtijevajući da se krivično djelo kvalifikuje kao mučenje, čime bi se produžio rok zastarijevanja do 2035. godine. Baranina i Vukčevića su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 časova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski službenici nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta.

U HRA podsjećaju da građani Baranin i Vukčević nijesu učestvovali u neredima, nijesu pružali otpor, niti su lišeni slobode. Policijski službenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrijeđali, šutirali, a zatim ih ostavili na ulici bez pružanja pomoći, što je kasnije potvrđeno ljekarskom dokumentacijom. I pored težine navoda i dostupnih dokaza, policajci koji su izvršili zlostavljanje nijesu identifikovani više od deset godina nakon događaja.

HRA također ističe da je predmet ostao u izviđajnoj fazi čitavu deceniju, a krivična prijava je konačno odbačena ne zbog nepostojanja dokaza, već zbog zastarjelosti uzrokovane nepostupanjem nadležnih organa. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je predmet držalo u radu više od četiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. U predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Baranin i Vukčević.

HRA je 22. januara 2017. godine podnijela ustavne žalbe u ime Baranina i Vukčevića, a Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja. I pored ove odluke, Osnovno državno tužilaštvo nikada nije sprovelo istragu u skladu sa evropskim standardima. Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine zaključio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, čime je dodatno produbljena nekažnjivost.

Sud je naglasio da državni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda i da nije obezbijeđeno adekvatno učešće oštećenih u istražnom postupku. Evropski sud je jasno poručio da isplata novčanih naknada štete i disciplinsko kažnjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovođenja djelotvorne istrage. HRA naglašava da odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupajući državni tužioci, kao i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Iako je Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ) rasformirana 2019. godine, njeni pripadnici su i dalje službenici Uprave policije. Odbacivanje krivične prijave zbog zastarjelosti u predmetu koji već utvrdio kršenje zabrane torture predstavlja težak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. HRA poručuje da Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako želi postati država vladavine prava i učlaniti se u EU. Isplata odštete iz budžeta nije dovoljna i ne može zamijeniti individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu.