Raonić ostaje direktor RTCG uprkos nezakonitim imenovanjima

Serija sudskih presuda koje od 2021. godine utvrđuju da su imenovanja generalnog direktora RTCG nezakonita nije proizvela nijednu stvarnu posljedicu. Savjet Javnog servisa nastavlja da donosi iste odluke, uprkos nalozima sudova, ostavljajući RTCG u petogodišnjem stanju pravne neizvjesnosti i institucionalnog sloma.

Kada je sudija Osnovnog suda u Podgorici Nikola Bošković 13. februara ove godine poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora, formalno je donio još jednu presudu. Suštinski, potvrdio je obrazac koji traje već pet godina: sudovi kontinuirano utvrđuju da su izbori nezakoniti, a institucije nastavljaju da se ponašaju kao da presude ne postoje.

Ovo je treća presuda Osnovnog suda kojom se u aktuelnom mandatu poništava imenovanje Raonića i trinaesta sudska odluka od 2021. godine koja osporava njegova postavljenja - osam Osnovnog suda, četiri Višeg i jedna Vrhovnog suda. Uprkos tome, RTCG i dalje funkcioniše sa direktorom čije je imenovanje sudski oboreno više puta.

Presudom P.br. 6301/24 poništena je odluka Savjeta RTCG od 31. avgusta 2024. godine kojom je Raonić imenovan na četvorogodišnji mandat, uz nalog Savjetu da, nakon pravosnažnosti presude, donese novu i na zakonu zasnovanu odluku o izboru generalnog direktora među kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa raspisanog 15. jula 2024. godine. RTCG je obavezan i da tužiocu Časlavu Vujotiću isplati 952,88 eura na ime troškova postupka.

U središtu presude nalazi se pitanje radnog iskustva na koje se Savjet pozvao kao ključni argument da Raonić ispunjava zakonske uslove. Sud takav pristup odbacuje. Sudija Bošković konstatuje da se radno iskustvo kao kvalifikacioni uslov ne može svesti na "puki protok vremena", već mora predstavljati iskustvo stečeno na zakonit i sistemski uporediv način.

Periodi tokom kojih je Raonić obavljao funkciju generalnog direktora neposredno su vezani za odluke Savjeta iz 2021. i 2023. godine koje su pravosnažno poništene kao nezakonite, zbog čega se ti periodi ne mogu računati kao validno iskustvo za novo imenovanje. Prihvatanje suprotnog tumačenja, upozorava sud, značilo bi da nezakoniti akt proizvodi upravo onu pravnu posljedicu koju zakon vezuje isključivo za zakonito ispunjenje uslova.

Sud dodatno naglašava da se u ovom postupku ne raspravlja o pravima iz rada, poput zarade ili doprinosa, već isključivo o podobnosti kandidata za novu javnu funkciju. Zbog toga se takozvani "faktički rad", iako može postojati u smislu radnog zakonodavstva, ne može koristiti kao dokaz o ispunjenosti konkursnog uslova.

Sud se u presudi detaljno osvrće i na argumentaciju Savjeta RTCG kojom se izbor pravdao navodnim rastom gledanosti, unapređenjem izbalansiranosti informativnog programa i pozitivnim ocjenama međunarodnih institucija. Takve tvrdnje, prema ocjeni suda, ostaju na nivou opštih i paušalnih navoda, jer Savjet nije naveo nijedan izvor podataka, nijedno istraživanje niti metodologiju na osnovu koje bi se moglo provjeriti da li je do rasta gledanosti zaista došlo.

Agencija za sprečavanje korupcije je u martu 2024. godine utvrdila da su postupci Savjeta RTCG u vezi sa imenovanjima Borisa Raonića ugrozili javni interes i ukazali na postojanje korupcijskog rizika. U mišljenju ASK se navodi da je Savjet imenovao kandidata koji u relevantnim momentima nije ispunjavao zakonske uslove, naročito u pogledu potrebnog radnog iskustva i nespojivosti funkcija.

Na osnovu prijava i inicijativa, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je krivični postupak protiv članova Savjeta RTCG. U septembru prošle godine predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević i članovi Filip Lazović i Naod Zorić prvostepeno su osuđeni na uslovne kazne zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom nezakonitog izbora Raonića 2023. godine.

Tužilac u ovom postupku i kandidat za generalnog direktora Časlav Vujotić ocjenjuje da nova presuda samo potvrđuje kontinuitet sudske prakse. On podsjeća da je riječ o trećoj presudi Osnovnog suda povodom aktuelnog mandata i o ukupno 13 sudskih odluka kojima se od 2021. godine osporavaju Raonićeva postavljenja.

U Crnoj Gori je uspostavljena praksa u kojoj sud može da konstatuje nezakonitost, ali ne i da obezbijedi njene posljedice. Savjet RTCG je u više navrata donosio nove odluke suprotne ranijim presudama, dok nijedna institucija izvršne vlasti nije preduzela mjere da se obezbijedi njihovo sprovođenje. Rezultat je javni servis bez zakonito izabranog generalnog direktora i država sa trinaest sudskih odluka koje to potvrđuju - ali bez mehanizma koji bi natjerao institucije da te odluke poštuju.