Norveška meteorološka raketa koja je umalo izazvala nuklearni rat

Norveška meteorološka raketa, ispaljena 25. januara 1995. godine radi proučavanja Polarnih svjetlosti, pogrešno je doživljena u Rusiji kao nadolazeći nuklearni projektil koji se kreće ka Moskvi. Tokom nešto više od sat vremena tog dana, svijet se suočio sa potencijalno katastrofalnim ishodom Hladnog rata.

Vojni tehničari u radarskim stanicama širom sjeverne Rusije primijetili su zloslutnu tačkicu na ekranima. Raketa je bila lansirana uz norvešku obalu, a njihova zabrinutost je rasla. Oni su bili svjesni da bi projektil ispaljen iz američke podmornice mogao dostaviti osam nuklearnih bojevih glava do Moskve za svega 15 minuta. Ta informacija brzo je prenesena do tadašnjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, koji je postao prvi svjetski vođa koji je aktivirao 'nuklearnu aktovku', kofer sa instrukcijama za detoniranje nuklearnih bombi.

Od okončanja Drugog svjetskog rata, nuklearne sile su održavale politiku odvraćanja, zasnovanu na ideji uzajamnog uništenja. U tim napetim trenucima, Jeljcin i njegovi savjetnici morali su brzu donijeti odluku o odgovoru. Na sreću, ovaj zabrinjavajući lanac događaja nije doveo do katastrofe, a priča je na kraju završila kao zabavni prilog na večernjim vijestima.

Svjetska tržišta valuta su se uzdrmala, dok su političari i novinari pokušavali da dođu do informacija. Voditelj BBC-ja Džeremi Paksmen je primijetio: 'Prije nego što odemo, valja napomenuti da nuklearni rat nije izbio danas, uprkos najboljim naporima ruske novinske agencije.' U 13.46 sati, počeli su da pristižu izvještaji kako je Rusija oborila nadolazeću raketu, a novinari su odmah pozvali Ministarstvo odbrane.

Portparol Pentagona bio je zbunjen i rekao: 'Sve što imamo su izvještaji o izvještajima.' Sat vremena kasnije, kada su informacije o lažnom uzbunu postale jasne, ruska agencija Interfaks ispravila je prethodni izvještaj, navodeći da je raketa sletjela na norvešku teritoriju, a lansiranje je bilo dio rutinskog naučnog istraživanja o Polarnoj svjetlosti.

Norveški zvaničnici su potvrdili da je lansiranje izvršeno u miru, a raketa je sletjela u more blizu arktičkog ostrva Spicbergen. Iako je situacija brzo razjašnjena, ruski zvaničnici su ostali nervozni zbog potencijalne nuklearne prijetnje. Norveški naučnik Kolbjorn Adolfsen, koji je bio na sastanku kada su počeli da pristižu panični pozivi, rekao je: 'Bio sam prestravljen kad sam čuo za pažnju koju je privuklo naše rutinsko lansiranje.'

Zabrinutost je dodatno pojačana jer je Norveška već nekoliko nedjelja prije incidenta obavijestila Moskvu o planiranom lansiranju. Adolfsen je sugerisao da je reakcija Rusa možda bila uzrokovana visinom na kojoj je raketa poletjela, dostigavši skoro 1.500 kilometara nadmorske visine. Ipak, poruka o lansiranju nije stigla do relevatnih ruskih vlasti.

Pitanje koje ostaje jeste kako jedna obična meteorološka raketa može izazvati toliku paniku. Mnogi su se u Rusiji pitali da li je Jeljcinovo korišćenje nuklearne aktovke bilo puko razmetanje, a bivši zvaničnik CIA smatrao je da je to bio 'ubjedljivo najopasniji trenutak ere nuklearnog oružja'.

Pet dana nakon incidenta, BBC je javio da je Rusija za uzbunu okrivila 'nesporazum', naglašavajući da se ovakvi događaji ne smiju ponoviti. Portparol Ministarstva vanjskih poslova rekao je da su Norvežani postupili u skladu sa normalnom procedurom i da nema zlovolje prema njima. Iako je katastrofa izbjegnuta, ostaje zabrinutost o potencijalnim posljedicama jednog propuštenog upozorenja.