Eksperti utvrdili da je gat u Luci Bar pukao pod pritiskom trajekta

Tim eksperata je utvrdio da je do oštećenja operativne obale u barskoj luci, na gatu V, krajem jula prošle godine, došlo zbog mnogostruko ponavljanih negativnih uticaja sila od broda na konstrukciju obale. Ovu informaciju je potvrdio vršilac dužnosti izvršnog direktora ‘Luka Bar’, Ilija Pješčić, koji je dodao da je tim koji je istraživao uzrok urušavanja činio stručnjaci pomorsko-saobraćajne, brodomašinske i građevinske struke.

Prema izvještaju, oštećenje se desilo na Putničkom terminalu u Luci Bar, konkretno na mjestu gdje se tokom ljetnjih mjeseci 2024. i jula 2025. privezivao feribot ‘Mia’. Za sanaciju oštećenja biće potrebno 300 hiljada eura, a radovi će za sada biti plaćeni iz kase ‘Luka Bar’. Do završetka sanacionih radova, vez 54 neće biti u funkciji, što će uticati na operacije ukrcaja i iskrcaja vozila i putnika koje vrše feriboti ‘Dalmacija’ i ‘AS Mia’.

‘Luka Bar’ je u sklopu preliminarnog istraživanja tržišta, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kontaktirala dvije firme: ‘Briv’ iz Kotora i ‘Aqua Mont Service’ iz Beograda. Kako je Pješčić rekao, u Plan javnih nabavki za 2026. uključeno je projektovanje i izvođenje radova na sanaciji oštećenog dijela obale, čija je procijenjena vrijednost 300.000 eura, a predviđen je otvoreni postupak javne nabavke.

U ovom trenutku, ‘Luka Bar’ tek treba da pokrene tenderski postupak, a parametri vezani za realizaciju sanacionih aktivnosti biće poznati tek nakon sklapanja Ugovora o javnoj nabavci. Operativni vez gdje se nalazi oštećenje je van funkcije, što će trajati dok se ne završe potrebni sanacioni radovi.

Pješčić je takođe naveo da je za susjedni vez 53, koji se koristi i sada, privezan školski brod ‘Jadran’. Na pitanje o alternativnim rješenjima za prihvat feribota ‘Mia’, odgovorio je da je definisana alternativna varijanta prihvata na dijelu operativne obale terminala za ro-ro i generalne terete, ali je ta varijanta bila znatno složenija.

U ovom dijelu barske luke postoje dvije rupe, duge 15 metara i duboke do tri metra, a Ministarstvo pomorstva je tokom pregleda utvrdilo postojanje kolapsnih zona sa vidljivim ulegnućima i pukotinama. Stabilnost infrastrukture u blizini ovih rupa može biti ugrožena, a rupe su do određenog nivoa ispunjene vodom, što dodatno povećava rizik od urušavanja tokom padavina i plimnog talasa.