Zelenašenje u Crnoj Gori: Na hiljade kamataša, žrtava ni na mapi

Bezbjednosne službe Crne Gore su zabilježile da se u nezakonite poslove zelenašenja uključuje sve više lica, te da taj broj iznosi nekoliko hiljada organizatora i drugih učesnika. Prema izvorima iz nadležnih službi, broj prijava protiv osoba koje se bave tim poslom je izuzetno mali, što ukazuje na to da je nepoznat broj onih koji su uzimali novac na kamatu, a na kraju ostali bez imovine, novca, ili čak života.

Jedan od sagovornika “Vijesti” ističe da je zelenašenje ranije bilo povezano sa organizovanim kriminalom, ali da se situacija promijenila, te da se u taj posao sve više uključuju mlađa lica koja nisu članovi kriminalnih grupa. “Zelenašenje je ozbiljno krivično djelo prema Krivičnom zakonu, a kazne se kreću od novčanih do zatvorskih, u zavisnosti od težine djela”, navode sagovornici.

Sagovornici dalje objašnjavaju da su dužnici često osobe koje se nalaze u teškoj finansijskoj situaciji i ne mogu dobiti kredite od banaka. To ih tjera da pozajmljuju novac od zelenaša, uključujući i one koji su ranije bili legalni, ali su se zbog gubitaka odlučili za ovaj ilegalni biznis kako bi brzo ‘oplođavali’ svoj kapital. “Sistem zelenašenja omogućava sticanje vrijednih nekretnina širom Crne Gore i Evrope”, dodaju oni.

Jedan od sagovornika otkriva da se u mnogim slučajevima ponavlja isti obrazac: “Dužnici koji posude manji iznos novca postaju zarobljenici, vraćajući desetine ili stotine hiljada eura zelenašima.” Takođe, upozoravaju na to da su mlade osobe koje se zadužuju zbog kockanja posebno ranjive i često postaju mete regrutovanja za teže kriminalne radnje.

U istraživanju “Vijesti” naglašava se da zelenaši koriste različite metode kako bi “legalizovali” svoje kriminalne aktivnosti, uključujući prisiljavanje žrtava da potpisuju fiktivne kupoprodajne ugovore. Ove aktivnosti su često povezane sa organizovanim kriminalom i pranjem novca zarađenog od narkotika.

Jedna od žrtava zelenašenja ispričala je kako su zelenaši bili upoznati sa datumima kada mu plata legne na račun, što ukazuje na duboku povezanost između banaka i zelenaša. Banke su, međutim, demantovale takve tvrdnje, ističući da posluju u skladu sa zakonom i primjenjuju stroge mjere zaštite podataka svojih klijenata.

Na kraju, sagovornici naglašavaju da se dužničko ropstvo može dogoditi svima, bez obzira na njihov društveni status, i da je potrebno preduzeti mjere kako bi se zaštitili najranjiviji članovi društva od zelenaša i njihovih praksi.