Gilejn Maksvel odbila da odgovara na pitanja o Epstinu tokom saslušanja

Gilejn Maksvel, osuđena saradnica seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, odbila je da u ponedjeljak odgovara na pitanja Odbora za nadzor Predstavničkog doma SAD. Maksvel se virtuelno pojavila na zatvorenom saslušanju iz zatvora u Teksasu, gdje služi kaznu od 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.

Predsjednik Odbora za nadzor Predstavničkog doma iz redova republikanaca, Džejms Komer, rekao je da se Maksvel, „kako je i bilo očekivano“, pozvala na Peti amandman, koristeći svoje pravo da ćuti. „Ovo je očigledno veoma razočaravajuće“, rekao je on. „Imali smo mnogo pitanja o krivičnim djelima koja su ona i Epstin počinili, kao i pitanja o mogućim saučesnicima.“

„Iskreno želimo da dođemo do istine u ime američkog naroda i pravde za preživjele žrtve – to je suština ove istrage“, dodao je Komer. Peti amandman Ustava SAD garantuje Amerikancima pravo da izbjegnu samoinkriminaciju tako što mogu odbiti da odgovaraju na pitanja dok su pod zakletvom.

Demokratska kongresmenka Melani Stansberi rekla je novinarima nakon saslušanja da je Maksvel iskoristila priliku kako bi „vodila kampanju za pomilovanje“. Komer je rekao da je iz razgovora sa preživjelim žrtvama Epstina jasno „da je Maksvel bila veoma loša osoba“ i da ne zaslužuje bilo kakav oblik imuniteta.

U ranijoj objavi na društvenim mrežama, advokat Gilejn Maksvel, Dejvid Oskar Markus, naveo je da je Maksvel „spremna da govori potpuno i iskreno ukoliko joj predsjednik Tramp odobri pomilovanje“. „Samo ona može pružiti potpuni prikaz događaja. Neki možda neće voljeti ono što će čuti, ali istina je važna“, napisao je on.

U pismu upućenom Odboru za nadzor Predstavničkog doma prije pojavljivanja Maksvel, grupa preživjelih žrtava Epstina pozvala je zakonodavce da budu skeptični prema svim informacijama koje Maksvel eventualno pruži. Oni su je kritikovali zbog odbijanja da identifikuje „brojne moćne muškarce“ uključene u Epstinovu mrežu trgovine ljudima, kao i zbog njenog odbijanja da „suštinski sarađuje“ sa organima reda, navodeći da bi svaki „poseban tretman“ ili „kredibilitet dat njenom svjedočenju“ bio katastrofalan za preživjele žrtve.

Bijela kuća je ranije saopštila da se „nikakvo ublažavanje kazne ne daje niti se o njemu razgovara“ kada je riječ o Maksvel. Maksvel je 2021. godine osuđena zbog svoje uloge u namamljivanju maloljetnih djevojčica koje je Epstin, njen bivši partner, seksualno zlostavljao. Epstin je preminuo u zatvoru 2019. godine. Ona traži pomilovanje od Trampa i optužena je da je lagala savezne zvaničnike.

U pismu upućenom Komeru prije saslušanja, demokratski kongresmen Ro Kana naveo je da je planirao da pita Maksvel o sudskom dokumentu koji je podnijela prošle godine, u kojem se navodi da postoje „četiri imenovana saučesnika“ i još 25 osoba koje nijesu optužene u okviru istrage o Epstinu. On je takođe planirao da postavi pitanja o njenom i Epstinovom „društvenom odnosu“ sa Donaldom Trampom, kao i o tome da li je predsjednik SAD ikada razgovarao sa njenim timom odbrane o mogućem pomilovanju.

Tramp je dosljedno negirao bilo kakvu umiješanost u vezi sa Epstinom, sa kojim, kako tvrdi, nije u kontaktu već decenijama, a nijedna od Epstinovih žrtava ga nije optužila za bilo kakvo krivično djelo. Kana je rekao da odluka Maksvel da ne odgovara na pitanja Odbora za nadzor „djeluje nedosljedno u odnosu na njeno ranije ponašanje, jer se nije pozvala na Peti amandman kada se ranije sastala sa zamjenikom državnog tužioca Todom Blanšom kako bi razgovarala o suštinski sličnim temama“.

Prema transkriptu Ministarstva pravde sa tog sastanka u julu, Maksvel je rekla Blanšu — koji je ranije radio kao lični advokat Donalda Trampa — da nije svjedočila nikakvom neprimjerenom ponašanju Donalda Trampa niti bivšeg predsjednika SAD Bila Klintona, te da glasina o Epstinovoj „listi klijenata“ ne postoji. Saslušanje u ponedjeljak prvobitno je bilo zakazano za avgust prošle godine, ali ga je Komer odložio nakon zahtjeva advokata Gilejn Maksvel da se sačeka odluka Vrhovnog suda u vezi sa njenim slučajem.

Svjedočenje dolazi u trenutku kada je Ministarstvo pravde SAD objavilo milione stranica novih dokumenata iz istrage o osramoćenom finansijeru, nakon što je Kongres prošle godine usvojio zakon kojim se nalaže njihovo objavljivanje. Članovima Kongresa biće dozvoljeno da, počev od ponedjeljka, lično u prostorijama Ministarstva pravde pregledaju neredigovane verzije gotovo tri miliona stranica, prenio je CBS, američki medijski partner BBC-ja.

„Mislim da je sjajno što Ministarstvo pravde omogućava članovima Kongresa da dođu i pogledaju sve neredigovane verzije dokumenata“, rekao je Komer novinarima u Kapitolu u ponedjeljak. Grupa preživjelih žrtava Epstina u nedjelju je objavila video-snimak u kojem poziva na veću transparentnost u vezi sa redakcijama i određenim dokumentima koji još nijesu objavljeni. Blanš je odbacio sve optužbe o zataškavanju, rekavši ranije da tvrdnje o „skrivenom skupu informacija o muškarcima za koje znamo“ i da Ministarstvo pravde namjerno odlučuje da ih ne procesuira – nijesu tačne.