Kamataši u Crnoj Gori: Problemi zelenašenja i organizovanog kriminala
U Crnoj Gori se sve više osjeća prisustvo kamataša i organizovanog kriminala, što ozbiljno ugrožava obične građane. Jelena Jovanović je u svom serijalu oslikala mračnu stranu ovog problema, ukazujući na široku mrežu predatora.

U Crnoj Gori se sve više osjeća prisustvo kamataša i organizovanog kriminala, što ozbiljno ugrožava obične građane. Jelena Jovanović je u svom potresnom serijalu o problemu zelenašenja ukazala na to da organizovani kriminal nije samo trgovina drogom ili šverc cigara, već i izvori strahovitih priča o ljudima zarobljenim u mreži predatora.
Prema riječima analitičara Ljubomira Filipovića, „Džabe nam EU i sve ostalo ako ostanemo društvo čiji potencijal zarobljavaju partije i kriminalne bande.” U serijalu objavljenom u Vijestima, navedena su imena ljudi koji se bave ovim nečasnim poslovima, ali je broj onih koji pružaju logistiku cijelom poduhvatu daleko veći. Kamataši, utjerivači dugova, kriminalci, političari i privrednici zajedno čine mrežu koja koristi slabosti običnih ljudi.
Filipović naglašava da su “predatori koji vrijebaju žrtvu i traže trenutak slabosti” prisutni svuda, a pravila se mijenjaju u hodu na štetu žrtve. U Budvi su se lokalni moćnici bavili ovim problemom, a novac zarađen kriminalom se često plasira na ovakav način. U zemlji sa velikim brojem finansijski nepismenih, lako je pronaći žrtve koje postaju meta kamataša.
Prema podacima, dugovi koje ljudi prate najčešće su vezani za zavisnosti, poput kocke, ali i promašenih poslovnih poduhvata. Kockanje je sveprisutno, dostupno svima, od kladionica do velikih kockarnica. Zavisnost od kocke ima epidemološki karakter, ali epidemija nikada nije proglašena. Filipović ističe da je ovaj vid organizovanog kriminala najopasniji po „civile”, po ljude koji sa kriminalom nemaju ništa.
„Scena o kojoj su pisale Vijesti, u kojoj kamataši čekaju porodicu nakon sahrane čovjeka koji se ubio zbog duga, je posebno mučan momenat. Ko zna koliko se to puta dešavalo”, naglašava Filipović. On postavlja pitanje koliko žena i djece vraća dugove svojih pokojnih muževa i očeva, i apeluje na rješenje ovog problema.
Žrtve su često u strahu da svjedoče i prijave ono što doživljavaju. Filipović smatra da „policija i ANB očito imaju podatke”, ali je neophodno da političari preuzmu odgovornost i počnu da se bave ovim problemom umjesto da se zamajavaju pričama o lustraciji u bezbjednosnom sektoru. Kada država bude snažnija od straha, to će biti znak da je krenula u ozbiljnu borbu protiv organizovanog kriminala.
Borba protiv zelenašenja je možda i najbolji način da se krene sa ozbiljnim pospremanjem u državi. U nastavku, potrebno je raditi na podizanju svijesti o ovom problemu i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve građane Crne Gore.
Zemljotres u Sjevernoj Makedoniji, osjetio se i u Crnoj Gori
U Sjevernoj Makedoniji registrovan je zemljotres jačine 4,7 Rihtera, a osjetio se i u dijelu Crne Gore. Epicentar je bio 16 kilometara sjeverno od Tetova, na dubini od 12 kilometara.

Slični članci
Popularno u Crna Hronika
- Nova poruka Miloša Medenice upućena direktoru policije Šćepanoviću
- Sukobi unutar SPC: Penzionisanje vladika i prijetnje raščinjenjem
- Policija traga za bivšom tužiteljkom Lidijom Mitrović
- Đukanović: Teško Srbiji s takvom politikom
- Četiri crnogorska državljana na američkoj listi "Najgori od najgorih"
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





