Život ljudi na ostrvu Java koje tone: Suvandi i njegovu borbu s poplavama

Na sjeverozapadnoj obali indonežanskog ostrva Jave, Suvandi svakodnevno gleda kako mu se dom u Indramajuu plavi zbog istovremenog podizanja nivoa mora i sleganja tla. "Stopala mi nisu suva ni 12 sati dnevno. Osećam se kao vodozemac", kaže Suvandi, dok mu voda ulazi u kuću svakog jutra, dostižući visinu od 30 centimetara do podneva.

U Suvandijevom selu, koje se suočava s poplavama od zore do ponoći, jedina pristupna tačka je uzak kameni put, gotovo neprohodan, što zajednicu čini skoro potpuno odsečenom od spoljnog svijeta. Njegova komšinica Ningsih ističe: "Teško mi je da vodim decu u školu. Kada je nivo vode visok, decu do škole moram da prevozim na splavu od stiropora". Poplave uništavaju sve, a Ningsih očajnički želi da napusti selo, ali zbog loše finansijske situacije njene porodice, nemaju izbora.

Na obali, ekološki aktivista Vasito se suočava sa sličnim problemima. Poplave su postale sve učestalije, a uništavanje mangrovih šuma dodatno pogoršava situaciju. "Neka područja su pretvorena u industrijske zone, a druga u moderne ribnjake", objašnjava Vasito. Specijalna ekonomska zona Kendal, koja je pokrenuta 2016. godine, izaziva zabrinutost zbog sleganja tla, a portparolka Džulijani Kusumaningrum tvrdi da se sleganje tla dešava u stambenim područjima, a ne unutar industrijske zone.

Java, kao najnaseljenije indonežansko ostrvo, suočava se s dvostrukom krizom: prirodno niska obala je izuzetno ranjiva na porast nivoa mora usled klimatskih promjena, dok kopno tone brže nego što nivo mora raste. Neprofitna organizacija Climate Central predviđa da će nekoliko oblasti Indonezije biti potpuno potopljene do 2050. godine, što dovodi do plana za preseljenje glavnog grada Džakarte.

Prema stručnjaku Dr. Heriju Andreesu, prosečno sleganje tla duž obale iznosi od jednog do 20 centimetara godišnje, a dodatno sleganje može biti izazvano industrijskim projektima. "Industrija dodatno pogoršava ovaj problem", ističe on. Geolog Žil Erkens dodaje da mnoga priobalna područja širom sveta tonu brže nego što raste nivo mora, uglavnom zbog prekomernog crpljenja podzemnih voda.

U odgovoru na ovu krizu, indonežanska vlada planira izgradnju zaštitnog zida dužine oko 500 kilometara, koji bi mogao da zaštiti 50 miliona ljudi. Međutim, stručnjaci poput dr. Erkens i dr. Andreesa upozoravaju da zid neće rešiti problem sleganja tla, te pozivaju vlasti da se fokusiraju na kontrolu crpljenja podzemnih voda kao pravi uzrok problema.