Anonimnost kao oružje za širenje govora mržnje u Crnoj Gori

Posljedice govora mržnje su dramatične, kako za društvo u cjelini, tako i za pojedinca koji je žrtva, ocijenili su sagovornici 'Dana', naglašavajući potrebu za razvijanjem specijalizovanih kapaciteta policije za praćenje onlajn prostora. Advokat Srđan Lješković ističe da sa porastom interesa za društvene mreže raste i mračna strana slobode izražavanja koja se manifestuje kroz govor mržnje.

"Oni koji ga koriste osjećaju se zaštićeni anonimnošću, a granice pristojnosti često se brišu. U tom moru komentara često se pojavljuju uvrede, prijetnje, diskriminatorni sadržaji. Anonimnost postaje oružje onih koji šire govor mržnje", kazao je Lješković. On naglašava da se vrlo mali broj slučajeva govora mržnje procesuira u krivičnim postupcima i da je najveći broj takvih slučajeva usmjeren prema homoseksualcima i na nacionalnoj osnovi.

Lješković smatra da nijedan govor mržnje ne smije ostati neprocesuiran i predlaže donošenje zakona o sprečavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama. "Pravo ne smije biti jedina alatka u borbi protiv govora mržnje. Najvažnije je sprovoditi edukaciju u školama kako bi se povećala medijska pismenost", rekao je Lješković.

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević naglašava da značajan dio građana ne doživljava govor mržnje kao krivično djelo, naročito u digitalnom prostoru. On objašnjava da se onlajn komunikacija često percipira kao manje stvarna i oslobođena odgovornosti, što pomjera granice prihvatljivog govora.

"U takvom ambijentu, govor mržnje se ne prepoznaje uvijek kao oblik nasilja i diskriminacije, već se više vidi kao dio svakodnevne društvene konverzacije", naglasio je Đurašević. Advokat Milan Kovačević takođe upozorava na dramatične posljedice govora mržnje, ističući da su rane od riječi često teže od fizičkih povreda.

Lješković dodaje da je osnovni oblik govora mržnje krivično djelo koje nosi kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora, dok je za kvalifikovani oblik kazna do deset godina. On ističe da nijedan sud do sada nije izrekao kaznu rad u javnom interesu za ovu vrstu krivičnog djela.

Advokat Kovačević predlaže uvođenje novog krivičnog djela – teškog govora mržnje, sa drastičnijim kaznama. Smatra da su tehnološke promjene, ekonomske krize i pandemije dodatno podgrijale netrpeljivost i mržnju. "Političke partije su svojim lošim primjerom pokrenule lavinu lošeg ponašanja i govora mržnje", ocijenio je Kovačević.

U CGO smatraju da je neophodno strože sankcionisanje govora mržnje i proaktivnije djelovanje nadležnih institucija. "Ogroman broj slučajeva ostaje neprocesuiran, što stvara utisak nekažnjivosti", kazao je Đurašević, naglašavajući potrebu za sistemskim monitoringom govora mržnje u digitalnom prostoru.

Konačno, advokat Kovačević poziva sve žrtve govora mržnje da prijave ove slučajeve nadležnim organima, naglašavajući važnost razlikovanja slobode govora od govora mržnje, koji više nije incident već praksa.