Zelenašenje u Crnoj Gori: Kamataši pod budnim okom bezbjednosnih službi

Bezbjednosne službe u Crnoj Gori, prema informacijama iz izvora "Vijesti", poznaju identitete osoba koje se bave kamatašenjem širom zemlje. Iako su zelenaši pod opservacijom, nadležni ističu da je teško prikupiti dokaze za krivična djela za koja je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.

Kako navode iz policije, najveće prepreke u otkrivanju i procesuiranju zelenaštva uključuju izostanak saradnje oštećenih, odustajanje od prijava i neprijavljivanje krivičnih djela. Anketa koju je sprovela "Vijesti" pokazuje da građani često ne prijavljuju zbog straha od odmazde, a neki i zbog sumnje da su čak i pojedini policajci uključeni u nezakonite aktivnosti. Izvori "Vijesti" tvrde da su evidentirana imena kamataša, a podaci bezbjednosnog sektora ukazuju na to da nijedna kriminalna grupa nije izuzeta iz ovog nezakonitog posla.

Prema istraživanju, najveći dio građana koji se zadužuju kod zelenaša dolazi iz redova klanova, koje bezbjednosne službe prepoznaju kao ključne organizatore zelenašenja. Među njima su "kavačka" i "škaljarska" grupa, kao i klanovi braće Šarić i braće Drešaj. Ove kriminalne grupe umnožavaju svoj novac putem kamata na dugove, a izvori otkrivaju da su neki članovi ovih klanova posuđivali novac i strancima, posebno državljanima Rusije.

U Bijelom Polju, organizovana kriminalna grupa pokojnog Mevludina Kadića bila je poznata po izuzetno visokim kamatnim stopama. Takođe, izvori ukazuju na penzionisane policajce i druge ugledne ličnosti koji se bave zelenašenjem. Na sjeveru Crne Gore, u Rožajama, izdvaja se porodica Bećiragić, koja je poznata po visokom kamatarenju i zastrašivanju dužnika.

Ova situacija nije izuzetak ni u Mojkovcu, gdje se slični poslovi vode kroz članove lokalnih kriminalnih grupa. U Beranama, zelenašenje je postalo glavni biznis, gdje se mladi ljudi bez roditelja često targetiraju zbog kockarskih dugova.

Jedan od sagovornika "Vijesti" ističe da je njegova porodica dugo bila pod pritiskom zelenaša, te da su se suočavali s prijetnjama i nasiljem. Iako su pokušali prijaviti situaciju, nisu naišli na podršku policije, zbog čega su se osjećali bespomoćno. Drugi građani ističu da je zelenašenje postalo uobičajeno, a mnogi se zadužuju iz nužde ili kako bi održali stil života iznad svojih mogućnosti.

U skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore, zelenaštvo je kažnjivo zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, a ako se pri tom iskorišćava teško imovinsko stanje oštećenog, kazna se može povećati. I pored zakonskih odredbi, praksa pokazuje da se zelenaši sve više šire, stvarajući začarani krug u kojem se mnogi građani nalaze u dužničkom ropstvu.