Na ivici ponora: Nišemi na Siciliji spasava uspomene i imovinu

Nakon masivnog klizišta koje je prošle sedmice uništilo domove u sicilijanskom gradu Nišemi, Benedeta Ragusa i Toni Rinone žure da spasu svoju piceriju. Izvlačeći kuhinjski pribor i uređaje dok se tlo pod njima pomjeralo, ovi vlasnici su se suočili s realnošću urušavanja koje prijeti njihovoj imovini.

„Nažalost, naša kuća je prva srušena u Nišemiju, tako da nijesmo imali ni priliku da iznesemo uspomene“, kazao je Rinone. „I dalje smo vjerovali u radnju, u prostor koji smo imali, da se ne bismo potpuno raspali. Umjesto toga, izgleda da se i to ruši, dio po dio. Pomalo je teško nositi se s tim”, dodao je.

Nišemi, sa oko 25.000 stanovnika, smješten je na liticama od gline i pješčara, dominirajući ravnicom koja vodi ka Sredozemnom moru, udaljenom oko 30 kilometara. Klizišta su u ovom području zabilježena još od 1790-ih, a posljednje veće pucanje terena desilo se 1997. godine. Uprkos ranijim upozorenjima na nestabilnost, nikakvi radovi na učvršćivanju temelja nisu sprovedeni, a 25. januara, nakon silovite oluje koja je natopila tlo, urušio se pojas padine dug četiri kilometra.

Vlasti su brzo uspostavile “crvenu zonu” duž istočne ivice grada, duboku 150 metara, naredivši evakuaciju oko 1.500 ljudi. Oni koji žele da iz zatvorenog područja iznesu bilo šta, moraju biti u pratnji ekipa hitnih službi i moraju se kretati brzo. „Imam osjećaj kao da smo u ratu“, izjavila je Ragusa dok je žurila da pokupi čaše, tanjire i šerpe.

„Nažalost, situacija je zaista kritična. Imamo grad čije je istorijsko jezgro ozbiljno ugroženo“, rekao je Đanfranko Di Pjetro, inženjer za geoprostorne podatke. „Još je prerano da znamo kako će izgledati naša budućnost. Ali se nadamo da ćemo što prije obezbijediti ovaj istorijski dio grada, da obnovimo, ponovo obezbijedimo smještaj onima koji su ga izgubili i stabilizujemo čitavu padinu.”

Neki mještani su skeptični. Nakon klizišta 1997. godine, stručnjaci su upozorili na potrebu hitnih radova, uključujući postavljanje odgovarajuće drenaže kako bi se spriječilo natapanje zemlje tokom oluja. Međutim, planovi su zapeli zbog pravnih sporova i lokalne birokratije. Gradonačelnik Nišemija, Masimilijano Konti, izjavio je da je njegov grad tek u decembru dobio sredstva potrebna za bezbjednosne mjere vezane za katastrofu iz 1997. godine.

Kancelarija javnog tužioca u obližnjoj Đeli otvorila je istragu zbog nemara koji je doveo do ove katastrofe. „Ispravno je da oni koji su za ovo odgovorni plate”, kazao je Konti. Benedeta Ragusa, koja je uspjela da iznese veći dio opreme iz svoje picerije, izrazila je tugu zbog izgubljenog doma i snova koji su uništeni. „Gubitak prvog doma je strašan, ali mi smo se spasili, jer iskreno ne znam šta bi se desilo da smo bili unutra”, rekla je.

Iako su mještani suočeni s teškom situacijom, zapanjujuće je da nije bilo poginulih. Profesorka francuskog jezika, Danijela Feraro, koja živi u crvenoj zoni, rekla je da su nedavni radovi na renoviranju izvedeni uz potrebne dozvole i da je njen objekat dodatno osiguran od zemljotresa. „Ići ćemo na posao kao i svakog dana, zasukaćemo rukave jer ne odustajemo. Naša zemlja mora biti spasena”, dodala je.