Stručna analiza oštećenja 'Plave zgrade' u Herceg Novom

Prof. dr Staniša Ivanović iznio je analizu o oštećenjima na 'Plavoj zgradi' u Herceg Novom, ističući važnost sveobuhvatnog pristupa sanaciji klizišta. Iako je zgrada proglašena nesigurnom, stručnjaci smatraju da nije za rušenje, već za sanaciju.

31. januar 2026. 08:100

Povodom dešavanja i oštećenja na takozvanoj 'Plavoj zgradi' u Herceg Novom, stručnu analizu iznosi prof. dr Staniša Ivanović. Podsjećamo, 24. januara je građevinski inspektor Novak Lakušić saopštio da zgrada nije bezbjedna zbog podrivanja temelja vodom, zapečatio je, naložio iseljenje i rušenje dijela objekta. Tri dana kasnije, vještaci prof. dr Radenko Pejović i prof. dr Dušan Lučić, koje je angažovala Opština, saopštili su da je objekat izgrađen 1969. godine, saniran nakon zemljotresa 1979. i da nije za rušenje, nego se može sanirati.

Prof. dr Staniša Ivanović, kao ekspert koji je magistrirao na temu sanacije klizišta na Savini, podsjeća da se ovaj problem ne smije posmatrati izolovano. U svom tekstu ukazuje na uzroke, geološke specifičnosti terena i (ne)učinkovitost ranijih sanacionih mjera. 'Prvo znanje je znanje uzroka', navodi Ivanović, citirajući Francisa Bacona, i dodaje da je ovaj princip posebno važan za shvatanje svrhe i zadataka modernih nauka, pogotovo u oblasti geonauka.

Kako ističe, klizište na Savini imalo je velike posljedice i dugo je uznemiravalo javnost. Nakon geoloških i geodetskih istraživanja definisane su specifičnosti ovog klizišta. Bitna specifičnost kliznih pomjeranja, koja su uticala na karakter i intenzitet oštećenja objekata, ogleda se u reološkim svojstvima flišnih glina, nosiocima kliznih pomjeranja. Kao posljedica toga, dolazi do pojava bubrenja i puzanja, usljed povećanja zapremine kvašenjem, što dovodi do oštećenja, posebno podrumskih i temeljnih djelova objekata.

Projekat sanacije, izrađen od 'Kosovoprojekta' Beograd 1981. godine, bazirao se na izvođenju potporne konstrukcije fundirane na šipovima i dubokih drenaža. Međutim, Ivanović ukazuje da do danas nema poznatih rezultata i efekata izvedenih sanacionih mjera, kao ni posljedica neizvođenja obodne drenaže. Iako je sanacija vizuelno uspjela, ostaje pitanje funkcionalnosti drenaža i stanja pomjeranja na padini.

Kada su u pitanju klizišta, Ivanović ukazuje na nedostatak stručnjaka geologa, dok su angažovani profesori sa Građevinskog fakulteta, što dodatno komplikuje situaciju. Zaključuje da problem oštećenja 'Plave zgrade' treba rješavati u odnosu na cjelokupnu nestabilnu padinu, a ne samo pojedinačni objekat, naglašavajući da se ne smije prilaziti kao da se radi o pustom ostrvu bez podataka.