Rusi napreduju sporije od bilo koje vojske u posljednjih 100 godina

Prema novoj analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), ruska vojska napreduje najsporijim tempom zabilježenim u ratovanju u više od stotinu godina, a mnoge ofenzive iz Prvog svjetskog rata bile su brže u osvajanju teritorija od sadašnjih ruskih napada. Od početka 2024. godine, snage Vladimira Putina napredovale su između 15 i 70 metara dnevno.

Zapadne obavještajne službe procjenjuju da je Rusija od početka rata prije gotovo četiri godine pretrpjela više od 1.2 miliona žrtava. Ovi nalazi dolaze u trenutku dok Moskva pokušava ojačati svoju poziciju u mirovnim pregovorima pod vodstvom SAD-a, tvrdeći da je poraz Ukrajine neizbježan i uvjeravajući Trumpovu administraciju da prisili Kijev na ustupanje preostalog dijela Donbasa.

Prema izvještaju, sporost ruskog napredovanja najočitija je na istoku Ukrajine. Moskva je započela ofenzivu na Časiv Jar u februaru 2024., koja je rezultirala prosječnim napredovanjem od samo 15 metara dnevno. Nakon dvije godine borbi, ruske snage pomaknule su se 10 kilometara i još uvijek nisu uspjele zauzeti taj grad u Donjecku.

Slična situacija se može vidjeti i kod Kupjanska u Harkivskoj oblasti, gdje ruske snage od početka ofenzive u novembru 2024. napreduju brzinom od oko 23 metra na dan. Moskva je u decembru tvrdila da je zauzela grad, no to je ubrzo demantovano kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski snimio u posjetu vojnicima unutar grada.

Najilustrativnija bitka vodi se za Pokrovsk, ključno logističko čvorište poznato kao “vrata Donjecka”. Tamo se od ljeta 2024. vode žestoke borbe, no Ukrajina je uspjela zadržati kontrolu nad manjim dijelom grada. Za poređenje, ovakvo napredovanje sporije je od nekih bitaka iz Prvog svjetskog rata, uključujući Bitku na Somi, gdje su francuske snage osvajale oko 80 metara teritorije dnevno.

Prema procjenama, ruske snage zauzele su 0.6 odsto ukrajinske teritorije tokom 2024. i 0.8 odsto tokom 2025. godine. Rusija trenutno kontroliše oko 120.000 kilometara kvadratnih, što je otprilike 20 odsto Ukrajine, uključujući Krim i dijelove Donjecke i Luhanske oblasti okupirane prije 2022. godine. CSIS procjenjuje da je tokom sadašnjeg sukoba, koji traje gotovo četiri godine, zauzeto oko 75.000 kilometara kvadratnih.

“Uprkos tvrdnjama o zamahu na ukrajinskom bojištu, podaci pokazuju da Rusija plaća golemu cijenu za minimalne dobitke”, stoji u godišnjoj procjeni CSIS-a. “Ovakvi rezultati daleko su od cilja Moskve da vojno osvoji Ukrajinu”, dodaje se u izvještaju.

Godišnji izvještaj objavljen je nakon nove runde mirovnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država, koja je prošlog tjedna održana u Abu Dhabiju. Američki predstavnici opisali su pregovore kao “produktivne”, no kasnije su implicitno naveli da bi se Ukrajina mogla morati odreći dijela teritorije u zamjenu za američka sigurnosna jamstva. Izvori su za Financial Times naveli da su bilo kakva sigurnosna jamstva uslovljena time da Kijev postigne dogovor s Moskvom, koja zauzvrat traži znatne teritorijalne ustupke.

S druge strane, Ukrajina traži da se SAD u potpunosti obveže na sigurnosna jamstva prije nego što uopštee razmotri odricanje od bilo kojeg dijela svog teritorija. Vašington, kako se čini, smatra da Ukrajina mora prepustiti preostali dio Donbasa kako bi se rat priveo kraju.