Slučaj Pajković: Skandal otvara pitanje zaštite privatnosti u Crnoj Gori

Skandal koji se povezuje sa bivšom direktoricom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjanom Pajković, ponovo je otvorio važna pitanja o odnosu crnogorske javnosti prema privatnosti i zaštiti ličnosti. Objavljivanje intimnih materijala u kojima je ona učestvovala izazvalo je burne reakcije medija, političkih aktera i nevladinih organizacija, a sama Pajković je podnijela ostavku i prijavila slučaj nadležnim organima.

Dok je opravdano osuditi nezakonito širenje privatnih sadržaja, zanimljiv je kontrast u stavovima onih čiji se vrednosni kriterijumi često mijenjaju u zavisnosti od identiteta osobe o kojoj se radi. Tako se jedan dio nevladinih organizacija i političkih grupa u crnogorskom javnom prostoru ubrzo ustremio u odbranu časti i privatnosti Pajković. Pored crnogorskih aktera, u tom frontu su učestvovali i predstavnici bošnjačkog i albanskog naroda, što je dodatno izazvalo komentare i spekulacije o mogućim političkim i društvenim povezivanjima.

Postavlja se pitanje da li je to naznaka mogućih veza određenih političkih predstavnika ovih naroda sa snimcima koji bi mogli proširiti seks-afere unutar crnogorske državne administracije. S obzirom na selektivan pristup ovom pitanju, jasno je da ljudska prava često postaju predmet dnevne politike, umjesto univerzalne zaštite. Portal IN4S ovdje se ne bavi trivijalnostima, već ukazuje na dobro poznati diskurs dvostrukih standarda, gdje se žrtve tretiraju različito u zavisnosti od okolnosti ili pozicije, a najčešće nacionalne pripadnosti pojedinca.

Javna reakcija pokazuje da je u Crnoj Gori jednako važno šta i ko je predmet napada, koliko i sam čin kršenja privatnosti. Dok slučajevi poput Pajković dobijaju punu medijsku i institucionalnu pažnju, drugi napadi na javne ličnosti prolaze neprimećeni, što otvara pitanja o dosljednosti i istinskom fokusu na zaštitu ljudskih prava. Ovaj primjer ne služi za moralizovanje o ličnoj odgovornosti ili karakteru učesnika, već kao ilustracija crnogorske javne svijesti – ko dobija zaštitu, ko je izložen napadu i koliko institucije i nevladini sektor dosljedno štite prava svih.

Mirjana Pajković, koja je do nedavno obavljala funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, nikada nije stala u zaštitu niti javno reagovala na brutalne i redovne napade, uvrede i prijetnje koje se upućuju ženama ili drugim javnim ličnostima koje, za razliku od nje, plasiraju teme koje su očigledno nepoželjne ili staromodne.