Bujišić: Problemi sa klizištima ugrožavaju bezbjednost objekata

Doktorand iz oblasti geotehnike i stručni saradnik na Građevinskom fakultetu Miodrag Bujišić naglašava da su problemi sa klizištima, koji su doveli do zatvaranja Plave zgrade u Herceg Novom, gdje je objekat oštećen i nebezbjedan za stanare i okolinu, u Crnoj Gori nedovoljno osviješćeni. On ističe da je neophodno da država, uz pomoć struke, planski djeluje, ispita problematična područja, definiše zone i utvrdi stanje podzemnih tokova prije nego što se dozvoli gradnja.

Inspekcija je tokom vikenda, nakon prijave stanara, zapečatila i donijela rješenje o rušenju dijela Plave zgrade koja godinama trpi posljedice klizišta. Ovaj slučaj ponovo pokreće pitanje klizišta, bezbjednosti objekata i neplanske gradnje u Crnoj Gori. Bujišić je u Jutarnjem programu TVCG istakao da je trebalo decenijama ulagati više u zaštitu i analizu stabilnosti terena, kao i klizišta i odrona. Nažalost, sa vrha države nisu donijeti institucionalni okviri koji bi se bavili ovom tematikom.

„Generalno, na našem primorju i u značajnom dijelu Crne Gore su flišni sedimenti, flišne stijenske mase, zapravo meke stijene u kombinaciji sa glinama i pješčarima. One su u sadejstvu sa vodom vrlo problematične. Dovode do aktivacije tla koje je konstantno u stanju prirodne napregnutosti i ne miruje“, naglasio je Bujišić. On je dodao da je građevinski inspektor donio odluku da se izvrši iseljavanje stanovništva radi bezbjednosti, što je primarna stvar.

Bujišić je takođe ukazao da sanacija objekta koji pretrpi posljedice klizišta može biti mnogo teža od izgradnje novog. „Kada se saniraju objekti koji su ugroženi prirodnim katastrofama, to iziskuje veći oprez i finansije, ali i ispitivanja za koja nekada nemate dovoljno vremena, jer su potrebne hitne mjere“, poručuje on. U Herceg Novom postoji tridesetak aktivnih ili uslovno stabilnih zona koje potencijalno klizaju i koje su vrlo problematične.

Bujišić je upozorio da klizišta naročito aktiviraju ekstremni klimatski uslovi, kada dođe do povećanog priliva vode. „Ova voda u sadejstvu sa mekim stijenama čini da materijal klizi jedan preko drugog, formiraju se prirodni procesi koji su nezaustavljivi“, dodao je on. Takođe, naglašava da klizišta mogu biti aktivna duži vremenski period, a da se reaguje tek nakon što dođe do krajnjeg udara.

„Ovakve probleme možemo preduprijediti isključivo izradom kvalitetnih hidrogeoloških, geoloških, geomorfoloških podloga koje će nam dati zone gdje može ili ne može da se gradi“, istakao je Bujišić. On je podsjetio da su u socijalističkoj Jugoslaviji postojale mape koje su definisale zone na kojima se ne smije graditi. „I sada treba da se ponašamo u sadejstvu sa prirodom“, naglašava on.

Bujišić je dodao da prilikom gradnje zgrada investitori moraju uraditi geološko-geotehnička ispitivanja, ali to ne može uvijek obuhvatiti šire područje. „Treba planski djelovati, ispitati čitavo područje, definirati zone i utvrditi stanje podzemnih tokova“, poručuje on. Smatra da je odgovornost na cijelom društvu, ali da država treba da reguliše ova pitanja i formira institucije koje će se baviti procjenama rizika od klizišta.

„To su pitanja koja se moraju urediti sa najvišeg vrha, pa se onda širiti ka lokalnim samoupravama. Naučni radnici mogu doprinijeti, ali bez jake pomoći države sve je uzaludno“, zaključio je Bujišić.