Polemika oko izvođenja 'Lijepe naše' u Beogradu

U Beogradu, tokom dočeka pravoslavne Nove godine, u velikoj dvorani je odjekivala hrvatska himna 'Lijepa naša', što je izazvalo oštre reakcije među hrvatskim desničarima. Ove melodije su odmah prepoznate kao nacionalističke, a neki su ih proglasili 'četničkim dernekom', na kojem je navodno učestvovalo oko dvije hiljade Srba.

Organizatori su pokušali objasniti da se radi o svečanoj patriotskoj pjesmi, koju je napisao Srbin iz Šumadije, a koja ne nosi mržnju, već ljubav prema domovini. Međutim, uprkos snimcima koji pokazuju da je u dvorani bilo tek nekoliko stotina lokalnih Srba i da je na kraju pjesme uslijedio aplauz, kritike su se nastavile.

Hrvatska desnica, predvođena vijećnikom Nikolaom Kajkićem, podigla je kaznenu prijavu protiv organizatora, tvrdeći da su izvedene pjesme koje potiču na mržnju i podjele po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Kajkić je naglasio da su takve pjesme povezane sa razornim događajima u povijesti Hrvatske, a zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe dodao je da se takve pjesme ne bi smjele izvoditi u prisustvu većinskog naroda.

U međuvremenu, istraživanja su pokazala da su zatvorenici u ratnim logorima bili prisiljavani da pjevaju nacionalističke pjesme, uključujući i himnu 'Lijepa naša'. Svjedoci su se prisjetili tortura kroz koje su prolazili, dok su ih tjerali da pjevaju pod prijetnjom nasilja. Ove tvrdnje su dodatno iskomplicirale situaciju, a Kajkić i Ćipe su se usprotivili izvođenju pjesama koje smatraju uvredljivima.

Uprkos svemu, događaj u Beogradu privukao je pažnju i izazvao kontradiktorne reakcije. Dok jedni tvrde da je riječ o običnoj patriotskoj pjesmi, drugi upozoravaju na bolne asocijacije koje ona nosi. U tom kontekstu, pitanje ostaje kako dalje pristupati ovim temama u društvenom i političkom diskursu.