Zatvorska kazna do pet godina za plasiranje eksplicitnog sadržaja

U Crnoj Gori, neovlašćeno plasiranje tuđih fotografija, snimaka ili drugog seksualno eksplicitnog sadržaja predstavlja krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do pet godina, a kazne su znatno strože ukoliko su žrtve djeca, s kaznama od dvije do čak deset godina zatvora. Ovo krivično djelo, poznato kao osvetnička pornografija, nedavno je uvršteno u Krivični zakonik Crne Gore.

Ovaj slučaj je dodatno aktuelizovan kroz događaje vezane za Mirjanu Pajković, doskorašnju direktoricu Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. Pajković je podnijela tri krivične prijave zbog neovlašćene distribucije njene fotografije eksplicitnog sadržaja, navodeći sumnju da je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vukšić pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao tokom obavljanja funkcije kako bi joj prijetio.

Advokatica Maja Turković je za Pobjedu pojasnila da se krivična odgovornost uspostavlja u trenutku kada se intimni sadržaj učini dostupnim javnosti bez izričite saglasnosti osobe koja je na njemu. "Od tog momenta pravo na privatnost ima primat u odnosu na sva druga prava", naglasila je Turković.

Pajković je u petak podnijela ostavku iz ličnih razloga, a u jednom od audio-snimaka koje je učinila javnim, može se čuti navodna prijetnja da će „cijela Crna Gora vidjeti“ kompromitujuće fotografije i snimke bivše funkcionerke. Za sada nije poznato da li će slučaj dobiti sudski epilog, jer se tužilaštvo još nije zvanično oglašavalo.

Prema riječima advokatice Turković, član 175a Krivičnog zakonika predviđa kaznu do dvije godine zatvora za onoga ko bez pristanka učini dostupnim trećem licu sadržaj sa seksualno eksplicitnim sadržajem. Ista kazna predviđena je za prijetnje objavljivanjem takvog materijala. Ukoliko se ovakav sadržaj učini dostupnim većem broju ljudi, zaprijećena je kazna zatvora do tri godine, dok su posebno teški oblici djela kada je počinilac službeno lice, za šta je predviđena kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora.

Izostanak reakcije tužilaštva dodatno je pojačao zabrinutost javnosti o odnosu institucija prema zaštiti prava na privatnost i dostojanstvo. Agencija za nacionalnu bezbjednost je saopštila da nemaju nikakve veze sa objavama privatnih prepiski i video-materijala, naglašavajući da poštuju ustavom zagarantovana prava građana. Brojne nevladine organizacije, javni funkcioneri i poslanici su uputili poruke podrške Mirjani Pajković i pozvali nadležne organe na hitnu reakciju.

Slučaj Pajković otvorio je pitanje granica javnog interesa i privatnosti, kao i odgovornosti institucija da pravovremeno štite dostojanstvo svakog pojedinca. Centar za građansko obrazovanje upozorava da institucionalno kašnjenje produžava digitalni linč i ostavlja dugoročne posljedice po žrtve, dok su političke partije naglasile da niko, bez obzira na funkciju, ne smije biti lišen prava na privatnost.