Jelenka Andrić: Digitalni linč nije sloboda govora

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore i poslanica Pokreta Evropa sad, Jelenka Andrić, izjavila je za Portal RTCG da očekuje i vjeruje da će sve nadležne institucije reagovati u domenu svojih nadležnosti, s obzirom da su privatnost i dostojanstvo javne funkcionerke na meti. Ova izjava dolazi nakon apela nevladinih organizacija i građanskih aktivista za hitnu akciju Uprave policije, nadležnog tužilaštva i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji su pozvali na zaštitu prava na privatnost Mirjane Pajković, koja je izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja.

Andrić je naglasila da se radi o krivičnom djelu propisanom Krivičnim zakonikom, dodajući da se društvo suočava sa licemjerstvom kada je u pitanju obračun sa ženama. Nevladine organizacije upozoravaju na opasne poruke koje se šalju javnosti ako se ovakvi slučajevi tolerišu, što može dovesti do javnog ponižavanja i diskreditacije žena koje su učesnice profesionalnih sporova.

Direktorica NVO Prima, Aida Perović, istakla je da je reakcija države obavezna i da je potrebno zaštititi Pajković, jer postoje zakoni koji jasno definišu njena prava. Ona je ukazala na to da je predmet zloupotrebe fotografija i video materijala ozbiljno krivično djelo koje je uvedeno u zakonodavstvo od decembra 2023. godine.

Mirjana Pajković, koja je nedavno podnijela ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava, istakla je da su institucije već trebale da reaguju. Predsjednica LGBT Foruma Progres, Bojana Jokić, naglasila je da su reakcije institucija izostale i da ne postoji konkretna akcija u suzbijanju distribucije seksualno eksplicitnog materijala, što govori o ljudskosti i moralu društva.

Ona je ukazala na sistematsko uništavanje Pajković, dodajući da se radi o nasilju koje prevazilazi pojedinačni slučaj. Jokić je izrazila zabrinutost da bi svaka žena mogla postati meta sličnog linča, dok institucije ostaju nijeme na ovakve pojave.

Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava ističe da prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama, naglašavajući da nasilje prevazilazi fizičke oblike i da se širi na savremene oblike digitalnog nasilja. Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, navela je da postoje osnove sumnje za izvršena krivična djela iz člana 175a Krivičnog zakonika, koja se gone po službenoj dužnosti.

Ona je upozorila na kazne za distribuciju sadržaja koji zadire u pravo na privatnost, naglašavajući da svako odlaganje reakcije institucija omogućava javni linč i degradaciju žena. Raičević je zaključila da je potrebno hitno djelovati kako bi se zaštitili ne samo interesi Pajković, već i vrijednosti i pristojnost društva.