Godina od masakra na Cetinju: Propusti sistema i borba za pravdu

Danas se navršava godina od kada je Cetinje, tek što je zakoračilo u novu 2025. godinu, još jednom postalo poprište masovnog zločina. Krvavi pir Aca Martinovića, u kojem je živote izgubilo 13 osoba, uključujući dvoje djece, nije bio izolovan čin nasilja, već surova potvrda da lekcije iz avgusta 2022. godine, kada je zločinac Vuk Borilović počinio masakr u Medovini, nijesu naučene.

Ime jednog policijskog funkcionera veže se za postupanje policije u oba tragična slučaja. Goran Jokić, načelnik Regionalnog centra „Centar“, upravljao je policijskim akcijama i 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine. Pitanje: da li je država mogla i morala da spriječi reprizu užasa, ostaće bez odgovora i danas kada će građani Cetinja i Crne Gore, solidarni sa bolom prijestonice, pomenom i borbom za istinu i pravdu, u 15 sati kod spomenika Lovćenska vila zapaliti svijeće u tišini.

Hronologija zločina počela je prvog dana 2025. godine oko 17:30h u kafani "Velestovo". Nakon banalne svađe, Martinović odlazi, naoružava se pištoljem u nelegalnom posjedu i vraća se da započne masakr. U narednih pola sata, napadač se kretao kroz naselja Bajice, Bogdanov kraj i Humci, sijući smrt na četiri lokacije. Među žrtvama su bili njegovi kumovi, prijatelji, pa čak i rođena sestra, kao i dvoje djece.

Potraga za ubicom na malom Cetinju trajala je satima. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović malo prije ponovći je čak akciju policije nazvao „ekspresnim djelovanjem policijskih službenika“ kojim je ubica izolovan, nakon čega je pucao sebi u glavu. Poruka ministra Šaranovića nakon samoubistva Martinovića, te olovno teške večeri, da sada „građani mogu da se vrate normalnom životu“, jasno je najavila budući okvir neodgovornosti i bestidnu kampanju kriminalizacije koju će njegova stranka – Demokrate – voditi protiv svakoga ko je tu odgovornost tražio u mjesecima koji su uslijedili.

Dok je Vlada proglašavala trodnevnu žalost, građani su izašli na ulice. Formirana je inicijativa „Markov i Mašanov zakon“, kojom su porodice žrtava tražile rigoroznu kontrolu oružja i odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora. Skupština Prijestonice zatražila je međunarodnu istragu, sumnjajući u sposobnost domaćih organa da nepristrasno ispitaju sopstvene propuste.

Protesti na kojima su zahtijevane prvo ostavke, a potom smjena čelnika bezbjednosnog sektora, su se intenzivirali predvođeni neformalnom studentskom grupom „Kamo śutra?“. Tražena je i hitna istraga o policijskoj reakciji, uključujući i pitanje zašto je trebalo šest sati da se pronađe napadač i kako je došao do ilegalnog oružja. Premijer Milojko Spajić, njegov potpredsjednik zadužen za bezbjednosni sektor Aleksa Bečić i ministar Šaranović nijesu prisustvovali komemoraciji žrtvama na Cetinju, što je izazvalo dodatni revolt.

Umjesto odgovornosti funkcionera Demokrata, javnost je od njih dobila tumačenje da je ostavka iz moralnih razloga izmišljotina, a studenti iz organizacije „Kamo śutra“ do tada neviđenu kampanju kriminalizacije sponzorisanu desetinama hiljada eura. Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštava da prekida djelovanje, priznajući da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana.

U junu, Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju konačno formira predmet da bi se utvrdilo da li je u „radnjama policije bilo elemenata krivičnog djela“. U avgustu, obilježavanje trogodišnjice masakra u Medovini proteklo je u znaku solidarnosti sa žrtvama iz januara 2025. Godine. Pod pritiskom javnosti, Vlada povlači sporne izmjene zakona kojima se pokušala zabraniti blokada puteva, što je protumačeno kao pobjeda građanskog otpora.

Tek u septembru, premijer Spajić prihvata da u Vladi održi sastanak sa predstavnicima porodica žrtava dva masakra koje su sa građanima skoro osam mjeseci blokirale Kruševoždrijelo. Iako je Vesna Pejović, baba Marka i Mašana stradalih u masakru u Medovini, nakon tog sastanka kazala kako su vidjeli kod Spajića optimizam i da saosjeća sa njihovim bolom, potezi koji (ni)jesu povučeni kasnije su doveli do radikalizacije i produžetka trajanja blokada.

Početkom novembra, porodice stradalih na Cetinju su saopštile da imaju informaciju da je smijenjen Goran Jokić i najavile da će odlučiti o eventualnom prekidu protesta. No, kako se mjesec kasnije ispostavilo, Jokić nije smijenjen, već, kako je saopštila Uprava policije, „neće obavljati dužnost iz objektivnih razloga“. Ipak, u decembru, poslije duže od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica.

Uprava policije u početku tvrdila je da je reakcija bila "bez propusta", no izvještaj Savjeta za građansku kontrolu rada policije iz decembra otkrio je poraznu sliku. Savjet je upozorio da brojne okolnosti tragičnog događaja i dalje nijesu razjašnjene i da reakcija policije nije bila adekvatna. Porodice žrtava i javnost u cjelini očekuju jasne i pouzdane podatke o ovom i zločinu iz 2022. godine.

U međuvremenu, Udruženje psihologa Crne Gore oglasilo se povodom sjećanja na žrtve masovnih ubistava na Cetinju, naglašavajući da je zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva prioritet struke. Rodbina stradalih, građani i građanke 11 mjeseci su protestovali na ulici očekujući da ih odgovorni čuju, da razgovaraju o njihovim zahtjevima i prepoznaju odgovornosti za ove tragedije.