Posljedice požara u Crnoj Gori

Požari koji već drugi mjesec bukte u gotovo pola Crne Gore ostavljaju iza sebe pustoš, a zagađuju vazduh čime se indirektno utiče i na zdravlje građana. Nadležne institucije nijeme su na vatrenu stihiju, pa izostaju savjeti, procjene šteta, upozorenja o zagađenosti, kao da je stanje redovno. Jedino MUP obavještava o teritorijama koje gore. Posebno je rizično u Nikšiću, Žabljaku, Pljevljima, Šavniku, Podgorici i Bijelom Polju gdje je dio opština prekriven dimom.

Dim, koji zagađuje vazduh, širi se i u drugim djelovima Crne Gore. Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha na mjernim mjestima u Pljevljima i Nikšiću evidentirale su veoma visoke koncentracije suspendovanih otrovnih čestica u vazduhu. Direktor Ekološkog pokreta "Ozon" Aleksandar Perović ocjenjuje da požari predstavljaju višestruki ekološki i zdravstveni rizik, posebno za stanovništvo koje se nalazi u neposrednoj blizini požarišta.

– Uticaj se ne završava prestankom plamena – dim, fine čestice, pepeo i posljedice degradacije staništa mogu djelovati danima, mjesecima, pa i godinama. Požari naglo povećavaju koncentracije PM₂.₅ i PM₁₀, ugljen-monoksida (CO), azotnih oksida, isparljivih organskih jedinjenja i drugih štetnih materija. Dim može sadržati i policiklične aromatične ugljovodonike (PAH), teške metale i druge toksične supstance. PM₂.₅ je posebno problematičan jer prodire duboko u pluća i može dospjeti u krvotok, upozorava Perović.

Intenzivan požar može direktno uništiti vegetaciju, staništa, gnijezda, skloništa i izvore hrane, dok životinje mogu stradati neposredno ili biti primorane da napuste područje. Perović ističe da nakon požara postoji i povećan rizik od erozije i bujičnih procesa, a pepeo i kontaminanti mogu dospjeti u potoke, rijeke, jezera i izvore, čime se mogu ugroziti vodeni ekosistemi.

Upozorava da za stanovništvo koje živi ili boravi u blizini požara najveći rizik predstavlja udisanje dima, a poseban rizik postoji kod osjetljivih kategorija stanovništva, uključujući djecu, starije osobe i osobe sa postojećim respiratornim i kardiovaskularnim problemima. Izvršna direktorka NVO Grin houm Azra Vuković upozorava da su posljedice ovih požara višestruke i ne završavaju se kišom koja je najavljena.

– Imamo direktan gubitak biljnih i životinjskih vrsta koje su stradale u požaru, ali i gubitak hrane i skloništa za one koji su uspjeli da prežive požar. Posebno je problematično što će oporavak staništa trajati godinama, te postoji rizik da se staništa koja su stradala u požarima znatno izmijene u narednom periodu. Nakon požara se širi prostor za invazivne vrste, što ugrožava prirodne ekosisteme, dodaje Vuković.

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević ukazuje da su kratkoročne štete požara prije svega štete u šumama, gubljenje staništa i uništavanje biodiverziteta. – Tu su i štete po imanja i imovinu, štete po infrastrukturu, kao i štete po kvalitet vazduha. Dim se često zadržava u kotlinama i prethodnih dana svjedočimo da se u Nikšiću, Podgorici, Žabljaku, Šavniku, ali i u drugim opštinama veoma teško diše zbog povećanih koncentracija PM₂.₅ i PM₁₀ čestica, koje nastaju sagorijevanjem šumskih površina i drugih materijala u požarima.

Međutim, dugoročne posljedice su one o kojima ne pričamo dovoljno. To su posljedice koje nastaju na opožarenom zemljištu nakon požara. Šume, odnosno stabla, vezuju ogromne količine zemljišta i sprečavaju eroziju. Nakon požara i konačnog propadanja stabala, sposobnost zadržavanja vode i stabilizacije zemljišta znatno se smanjuje. Tada ulazimo u rizik od erozije zemljišta, klizišta, odrona i, naravno, sve intenzivnijih poplava koje svake godine predstavljaju veliku štetu za infrastrukturu, ističe Dragićević.

Agencija za zaštitu životne sredine umjesto vidljivog saopštenja o zagađenju, obavijestila je na svom sajtu koji sigurno mali broj građana posjećuje. Znatan broj građana, posebno u seoskom području, nema ni pristup internetu da može posjećivati zvanične aplikacije, zbog čega je to propust institucija koje bi morale bolje da informišu građane. Iz Agencije su naveli da je prema posljednjim mjerenjima u Pljevljima u 11.00 časova izmjerena koncentracija PM₁₀ čestica od 399,3 µg/m³, dok je u Nikšiću u istom periodu zabilježena vrijednost od 225 µg/m³. Povećane koncentracije suspendovanih čestica evidentirane su i na mjernim mjestima u Bijelom Polju i Podgorici.

Dragićević poručuje da ćemo morati da se svake godine sve bolje pripremamo kako bismo štetu od požara sveli na najmanju mjeru. – Primjer za to je požar u Bijelim Poljanama, koji se proširio na više stotina kvadratnih kilometara i otišao u četiri različita pravca. Umjesto jednog požara, dobili smo četiri požarna fronta na kojima se vatrogasci bore već tri nedjelje. Zato je potrebno da ojačamo dobrovoljna vatrogasna društva i čitav sistem civilne zaštite.