Ulcinjska solana: Ključna tačka za obnovu mediteranskih solana

Ulcinjska solana ne treba da bude izolovano ostrvo. Ona je dio mnogo veće priče mediteranskih solana, prostora koje su zajedno oblikovali priroda i čovjek, so i voda, rad i tradicija, kazala je direktorica NVO MSJA Zenepa Lika. Ove riječi izrekla je tokom prvog međunarodnog susreta predstavnika mediteranskih solana, Forum Solana, koji je organizovan u Ulcinju.

Forum Solana, održan u Parku prirode „Ulcinjska solana“, dio je završnog događaja ovogodišnjeg +5thBirdSaltPeople:FEST-a. Ovaj forum okupio je predstavnike solana iz Italije, Španije i Hrvatske, kao i domaće institucije i organizacije, sa ciljem da razmjenom konkretnih iskustava otvore pitanja budućeg upravljanja, obnove i održivog razvoja ovog prostora.

Program je obuhvatio dva panela: „Mediteranske solane – iskustva, priče i izazovi“ i „Upravljanje, održivi razvoj i valorizacija prirodnog i kulturnog nasljeđa solana“. Diskutovalo se o proizvodnji soli, zaštiti biodiverziteta, obnovi industrijskog nasljeđa, održivom turizmu, lokalnim proizvodima i ulozi zajednice u očuvanju identiteta solana.

PREDSTAVNICI iz Italije, Španije i Hrvatske podijelili su svoja iskustva o razvoju proizvodnje, zaštite prirode, kulturnog nasljeđa i turističke ponude kao povezanih cjelina. „Veoma je važno obnoviti ekonomsku, ali i ekološku i kulturnu cjelinu, odnosno sve ono što je povezano sa industrijskim nasljeđem“, kazao je Alejandro Pérez Hurtado de Mendoza iz Solane La Esperanza u Španiji. On je naglasio značaj ponovnog uspostavljanja kretanja vode, uključivanja lokalnog stanovništva i razvoja obrazovnih i turističkih aktivnosti.

Francesca Caldara iz Solane Conti Vecchi u Italiji ukazala je na mogućnosti valorizacije istorijskih objekata i pejzaža kroz muzejske, kulturne i edukativne sadržaje. Ona je istakla da su obnovljene istorijske zgrade pretvorene u muzej i da bi prostor mogao biti otvoren za koncerte, pozorišne predstave i pjesničke večeri, dodajući da zaštita mora obuhvatiti i prirodne vrijednosti i istoriju koju solana predstavlja.

Nikolina Franušić Bajlo iz Solane Pag u Hrvatskoj govorila je o značaju povezanosti sa lokalnom zajednicom i očuvanju znanja i tradicije. Prema njenim riječima, proizvodnja soli ostaje primarna, dok iskustvo posjetilaca postaje važan dio razvoja i širenja priče o solani. „Ne smije se ići u smjeru masovnog turizma, jer to šteti i proizvodnji i prirodi. Sve mora biti u okvirima koji su profitabilni, ali i korisni u smislu zaštite“, istakla je Franušić Bajlo.

U ime Opštine Ulcinj, učesnike je pozdravio potpredsjednik Opštine Beqir Sellaj, naglašavajući da je Ulcinjska solana neodvojivi dio identiteta grada. „Solana nije samo zaštićeno područje. Ona je dio istorije Ulcinja, života naših građana i naše povezanosti sa prirodom“, kazao je Sellaj. On je naglasio da budućnost solane nije samo lokalno, već evropsko i mediteransko pitanje.

Milica Rudić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazala je da će Ministarstvo nastaviti da posvećuje pažnju Ulcinjskoj solani, sa ciljem stvaranja uslova za adekvatnu zaštitu i održivo upravljanje. Goran Gugić iz GIZ-a istakao je važnost razmjene iskustava u trenutku kada se traži pravac budućeg razvoja Ulcinjske solane.

Zenepa Lika, direktorica NVO MSJA, naglasila je da je Forum Solana nastao iz potrebe za praktičnim razgovorima o budućnosti ovog prostora. „Želimo da čujemo šta je uspjelo, ali i šta nije. Koje greške ne treba ponavljati, to je jako važno“, poručila je Lika. Na kraju, naglasila je da Ulcinjska solana ne treba da bude izolovano ostrvo, već dio mnogo veće priče mediteranskih solana.