Čađenović: Odluku o arhiviranju predmeta protiv Lazovića donio sam po zakonu

Suspendovani policajac Petar Lazović saopštio je početkom januara 2022. godine tužiocu Saši Čađenoviću da je koristio Skaj aplikaciju, o čemu je, kako je rekao, obavijestio svoje pretpostavljene. Petnaest dana kasnije, tužilac Čađenović je predmet arhivirao uz obrazloženje da nema osnova sumnje za krivično gonjenje Lazovića. To se navodi u službenoj zabilješci koju je danas pročitao specijalni tužilac Miloš Šoškić, čime je nastavljeno suđenje u postupku koji se vodi protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.

Specijalno državno tužilaštvo tereti Lazovića, Katnića i Čađenovića da su zloupotrebom funkcija na kojima su se nalazili činili korist ljudima iz kriminalnih krugova. - I pored dostavljenog izvještaja Europola za policajce Petra Lazovića i Ljuba Milovića, tužilac Čađenović je našao da neće pokretati nijedan krivični postupak zbog sumnje na korupciju u policiji, naveo je tužilac Šoškić.

Optuženi Čađenović je, sa druge strane, pojasnio da svaki tužilac prilikom odlučivanja ima pravo da donosi odluke po sopstvenom uvjerenju što je i učinio. - Ja sam donio odluku po Ustavu i zakonu, nijesam prekoračio svoja ovlašćenja da bi nekom pribavio korist ili nanio štetu, istakao je Čađenović pred tročlanim vijećem kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović.

On je dodao da je taj predmet prošao neophodnu kontrolu, koju je obavila specijalna tužiteljka Sanja Jovićević. - Kada sam donio svoju odluku, predmet je pošao u pisarnicu nakon čega se nosi u kontrolu, i on meni nije vraćen. To znači da je prošao kontrolu. Terete me da sam nešto skrivao. Svjedokinja Jovićević je jasno navela u iskazu da iz ovog predmeta njoj ništa nije skriveno, saopštio je optuženi Čađenović.

Prema navodima službene zabilješke koju je pročitao tužilac Šoškić, Petar Lazović je Čađenoviću u januaru 2022. godine rekao da je tražio status prikrivenog istražitelja, što mu nije omogućeno. Lazović mu je tada, kako piše u zabilješci, ispričao s kim je komunicirao preko nekada zaštićene Skaj aplikacije - sa odbjeglim šefom kavačkog klana Radojem Zvicerom, Budvaninom Ivanom Delićem, Šarićem, odbjeglim kolegom Ljubom Milovićem…

Na osnovu materijala koji je crnogorskom tužilaštvu i policiji dostavio Europol, protiv Lazovića i Milovića je podignuta optužnica. U sudskom postupku, koji je uslijedio, Lazović je prvostepeno osuđen na 20 godina zatvora, a Milović na godinu kraću kaznu zatvora zbog članstva u Zvicerovoj kriminalnoj grupi. Okrivjeni Milivoje Katnić je, između ostalog, ponovio da se Petar Lazović predstavljao kao korumpirani policajac na Skaj komunikaciji, a da je ustvari dostavljao važne operativne podatke.

Branilac optuženog Zorana Lazovića, advokat Stefan Jovanović kazao je da u dokazima koje je Tužilaštvo predložilo nema ničeg inkriminišućeg za njegovog branjenika. - Petar Lazović ima svoj postupak. On ima prvostepenu presudu i nije optuženi u ovom postupku. Kakve veze ovaj dokaz ima sa našim branjenikom? Službena zabilješka nije i ne može biti dokaz, prema ZKP-u, decidan je advokat Jovanović.

Njegov kolega i takođe branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, smatra da se ovaj dokaz ne može na bilo koji način povezati sa bilo kojom radnjom njihovog branjenika. - Mi smo čuli danas da je Petru Lazoviću neko iz Beograda rekao da je tamo Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću skinuta zabrana ulaska u Crnu Goru. Zar mu to nije rekao tata? Koliko čujem, Petru Lazoviću se ništa u ovim sudnicama ne vjeruje ni od strane suda ni od Tužilaštva osim kad pomene tatu, rekao je Piperović.

Tužilac Šoškić je pročitao i zahtjev za podnošenje mjera tajnog nadzora za odbjeglog policajca Ljuba Milovića iz 2017. godine zbog, između ostalog, sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca. Prema njegovim riječima, Milović je deset mjeseci bio pod mjerama tajnog nadzora koje su rezultirale time da nijesu prikupljeni dokazi da je počinio ta krivična djela.

Advokatu Piperoviću nije bilo jasno zbog čega Tužilaštvo izvodi kao dokaz nešto što se ne pominje u optužnici. - Prva godina koja se pominje u dispozitivu optužnice je 2020. godina. Staro tužilačko i sudsko pravilo kaže da ne treba dokazivati nešto što postoji u optužnici, ukazao je on.

Optuženi Katnić je rekao da je ovaj predmet vodila i tužiteljka Mira Samardžić i podsjetio da je ona saslušana samo dan nakon njegovog hapšenja, u aprilu 2024. godine. - To je urađeno kako bi i ona i ja bili optuženi kao pripadnici kriminalne organizacije koja je štitila Ljuba Milovića, ustvrdio je Katnić.

Bivši glavni specijalni tužilac je bio kategoričan da tužiteljka Samardžić nikada sa njim nije razgovarala niti ga obavještavala u vezi mjera tajnog nadzora na kojima je bio Milović. Optuženi Lazović je naglasio da o tim mjerama tajnog nadzora za Milovića nikada nije bio upoznat, jer u periodu između 2017. i 2018. godine nije bio pripadnik Uprave policije. - Ni od Tužilaštva, ni od policije nijesam obaviješten da je vođen postupak protiv Milovića, što je potvrdio i svjedok Dalibor Šaban koji je radio na tom predmetu, pojasnio je Lazović.

Osim toga, kao dokaz je provedena i inicijativa za mjere tajnog nadzora prema osumnjičenima za pripremanje likvidacije jednog od vođa kavačkog klana, Slobodana Kašćelana, 2021. godine. Sudija Radovanović je naložio tužiocu Šoškiću da u roku od 30 dana izdvoji sadržaj sa Skaj komunikacije, odnosno radnje kojima se osumnjičenima stavljaju na teret.

Optužnica Specijalni tužilac Miloš Šoškić bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, navodno, postali penzionisani tužilac Katnić, ranije uhapšeni i suspendovani tužilac Saša Čađenović, koji je optužen da je radio za kriminalni kavački klan, i Lazovićev sin Petar, raniji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Stariji Lazović se, navodno, tereti da je povezan sa skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Beograda, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, krajem decembra 2020. godine i početkom januara 2021. godine. Tužilaštvo sumnjiči Katnića i da je, koristeći funkciju u SDT-u, kontrolisao da se ne preduzima krivično gonjenje ni protiv vođe kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera i drugih pripadnika te grupe. Suđenje se nastavlja 15. septembra.