Atlantik kao logističko čvorište međunarodnog kriminala
Portugalski Atlantik postaje centralna tačka trgovine drogom, dok se mehanizmi kriminalnih mreža sofisticiraju. Krijumčarenje kokaina i hašiša uz pomoć narcolanchas predstavlja značajan izazov za vlasti.

Kako su mehanizmi kontrole luka i pomorskog saobraćaja postajali sofisticiraniji, neke organizacije počele su da diverzifikuju rute i fragmentiraju transport. U tom kontekstu takozvane narcolanchas, matični brodovi i pomorski transferi dobijaju sve veći i nemjerljiv značaj, stavljajući portugalski Atlantik u središte pitanja koje daleko prevazilazi zapljenu određene količine kokaina.
Na okeanu možemo identifikovati dva velika „autoputa“ trgovine drogom uz korišćenje narcolanchas: s jedne strane, mreže koje krijumčare i prevoze hašiš i gorivo; s druge strane, mreže koje se bave trgovinom kokainom. To su različite rute i mreže, iako u nekim slučajevima mogu međusobno uspostavljati partnerstva. Usredsredimo se, međutim, na mreže koje se bave trgovinom kokainom.
Najrelevantniji trend nije samo povećanje zaplijenjenih količina, već transformacija samog logističkog modela. Kokain može preći Atlantik na velikom plovilu, približiti se evropskom pomorskom prostoru i potom biti prebačen na manja i brža plovila. Gliser koji se pojavljuje u blizini obale može biti samo posljednja karika lanca koji je počeo hiljadama kilometara dalje. Ova fragmentacija omogućava kriminalnim organizacijama da smanje rizik od gubitka čitave operacije u jednoj zapljeni i da odvoje odgovorne za transport od onih koji finansiraju, koordiniraju i prodaju drogu.
Upravo ta stvarnost čini narcolanchas posebno relevantnim za način na koji mreže trgovine drogom djeluju u Portugalu. Brzo plovilo pronađeno sa kokainom u portugalskim vodama posljednjih sedmica ne treba posmatrati izolovano. Najvažnije kriminalističko pitanje nije samo ko je upravljao plovilom, već razumjeti koja je organizacija finansirala operaciju, odakle je došao teret, ko je koordinirao njegov transfer i ko je čekao kokain na kopnu. Član posade može biti samo posljednji vidljivi element mnogo složenije međunarodne strukture.
Europol je identifikovao ovu transformaciju evropske pomorske trgovine drogom, uključujući sve veću upotrebu nekomercijalnih plovila i transfera na otvorenom moru kao način smanjenja zavisnosti od velikih luka. U nedavnim operacijama na Atlantiku evropske vlasti zaplijenile su velike količine droge prevezene kroz sistem u kojem matični brodovi imaju posredničku ulogu, dok brza plovila kasnije obezbjeđuju vezu sa obalnim područjima.
Značaj ovog modela za Portugal je očigledan: portugalski atlantski geografski položaj stavlja zemlju u posebno izloženu poziciju prema rutama koje povezuju Južnu Ameriku sa Evropom. Ali ova nova stvarnost ne može se objasniti samo geografskim karakteristikama Portugala, već postoji i transformacija kriminalnih organizacija koje dominiraju ili učestvuju u evropskoj trgovini kokainom.
Među grupama koje su posljednjih godina privlačile najveću pažnju evropskih vlasti nalaze se kriminalne mreže porijeklom sa Zapadnog Balkana, posebno crnogorske, srpske i albanske strukture. Ne postoji jedinstvena „balkanska mafija“ sa centralizovanim lancem komandovanja odgovornim za čitavu evropsku trgovinu drogom. Fenomen je složeniji. Postoje različite organizacije, neke suparničke, druge sposobne da uspostave privremene saveze sa operaterima iz Južne Amerike, koje funkcionišu kroz međunarodne kontakte i odnose sa južnoameričkim dobavljačima (posebno onima iz Kolumbije), pomorskim operaterima i evropskim distributerima.
Upravo je ta fleksibilnost učinila neke od ovih mreža posebno relevantnim na međunarodnom tržištu kokaina; njihova snaga ne proizlazi nužno iz kontrole svih faza trgovine, već iz sposobnosti uspostavljanja veza između različitih tržišta. Jedna organizacija može imati pristup dobavljačima u Latinskoj Americi, druga može obezbijediti finansiranje, treća može voditi pomorsku logistiku, a četvrta osiguravati distribuciju na evropskom kontinentu.
Kokain prelazi granice, a strukture koje ga prevoze sve više funkcionišu prema istoj logici, multimodalno. Primjer za to je "Balkanski kartel“, izraz koji se koristi u međunarodnim istragama za opisivanje određenih mreža sa snažnim prisustvom državljana Balkana, a predstavlja model ove transformacije. Jedna evropska istraga koja je, između ostalih zemalja, obuhvatila Portugal, Španiju, Srbiju, Hrvatsku, Francusku, Poljsku, Brazil i Sloveniju otkrila je strukturu uključenu u organizovanje pošiljki od više tona kokaina porijeklom iz Južne Amerike. U Španiji su vlasti zaplijenile 2,7 tona kokaina prevezenog teretnim brodom.
Važnija od same količine bila je struktura koju je istraga otkrila: međunarodni koordinatori, različite uloge unutar organizacije i logistički kapacitet koji je daleko prevazilazio aktivnost običnih prevoznika. Ova razlika je ključna za razumijevanje onoga što može stajati iza narcolanchas koje se pojavljuju na Atlantiku, posebno onih koje posljednjih sedmica prevoze kokain u nacionalnim vodama.
Gliser je instrument. Prava moć nalazi se u organizaciji koja može da finansira operaciju, obezbijedi pomorska sredstva, uspostavi međunarodne kontakte i podnese gubitak pošiljke kada ona bude zaplijenjena. Organizacija sa dovoljno kapitala može izgubiti plovilo i nastaviti da djeluje. Može izgubiti posadu i angažovati drugu. Može izgubiti stotine kilograma kokaina i, uprkos tome, zadržati svoje dobavljače, finansijere i distributivne kanale.
Portugal ima konkretno iskustvo sa ovim fenomenom. Na Azorima su istrage Polícia Judiciária tokom posljednje decenije već omogućile presretanje velikih pošiljki kokaina transportovanih morem i identifikovanje veza sa organizacijama porijeklom sa Balkana. Jedan od najznačajnijih slučajeva koji otvara ovu analizu dogodio se 2018. godine, kada je zaplijenjena jedrilica sa 840 kilograma kokaina. Međunarodna istraga uključila je portugalske vlasti i vlasti više evropskih zemalja, uključujući Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku, a posadu su činili crnogorski, srpski i bosanskohercegovački državljani.
Slučaj je pokazao da portugalski Atlantik nije samo zona povremenog prolaza, već može biti dio logističkog lanca koji koriste međunarodne kriminalne organizacije. Operacija Florida, nekoliko godina kasnije, dodatno je potvrdila ovaj zaključak. Polícia Judiciária objavila je razbijanje organizacije pretežno crnogorskog porijekla koja je koristila jedrilice za unošenje velikih količina kokaina u Evropu. Dvije jedrilice presretnute na Azorima prevozile su, zajedno, oko 1,4 tone kokaina. Istraga je uključila nekoliko evropskih zemalja i ponovo pokazala značaj portugalskog Atlantika kao prostora koji kriminalne organizacije koriste za približavanje velikih pošiljki evropskom tržištu.
Ovi slučajevi su posebno važni jer pomažu u tumačenju aktuelnog fenomena narcolanchas. Brzo plovilo ne pojavljuje se bez razloga, ono može predstavljati uzročno-posljedičnu vezu u razvoju modela koji je već koristio jedrilice i druga plovila za transport velikih količina kokaina preko Atlantika. Razlika je u tome što, podjelom operacije na više plovila, organizacija može stvoriti logistički lanac koji je teže razbiti, jer zapljena jednog glisera može pogoditi samo mali dio strukture.
Postoji i dokumentovana veza između Balkana i Latinske Amerike koja zaslužuje pažnju. Kolumbijske vlasti su 2021. godine objavile zapljenu oko 494 kilograma kokaina u Kartaheni i predstavile crnogorskog državljanina Ivana Armuša kao navodnog emisara strukture koju su nazvale „Balkanskim kartelom“. Prema navodima kolumbijskih vlasti, teret je trebalo da bude pomorskim putem upućen ka Lisabonu. Ovaj slučaj sam po sebi ne dokazuje da određena organizacija kontroliše pomorsku trgovinu drogom u Portugalu, ali pokazuje postojanje direktnih kontakata između balkanskih operatera, južnoameričke proizvodnje i pomorske rute sa odredištem u Portugalu.
Upravo se u ovom trenutku imena poput Darka Šarića, Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana ili Edina Gačanina pojavljuju u širem kontekstu kriminalnih mreža Balkana. Šarić je osuđen za međunarodnu trgovinu kokainom i postao je jedna od najpoznatijih figura balkanskog organizovanog kriminala. Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan vlasti povezuju sa suparničkim crnogorskim strukturama poznatim kao kavački i škaljarski klan. Edina Gačanina, sa druge strane, američke vlasti identifikovale su kao vođu takozvanog Tito and Dino Cartela.
Nijedno od ovih imena ne treba predstavljati kao dokaz da kontrolišu trgovinu drogom u Portugalu; njihov značaj prije je u tome što pokazuju razmjere i međunarodni kapacitet koji su neke od ovih organizacija dostigle. Sa Portugalom je direktnije povezana navodna prisutnost članova povezanih sa kavačkim klanom na portugalskoj teritoriji. Slučaj Igora Božovića i Vladimira Božovića relevantan je jer pokazuje da crnogorske mreže nijesu stvarnost koja je isključivo udaljena, ograničena na Balkan ili Latinsku Ameriku. Njihov put treba posmatrati u svjetlu odgovarajućih sudskih postupaka i procesnog statusa svake osobe, ali predstavlja još jedan dio slagalice koja međunarodno povezuje Balkan sa evropskim tržištima kokaina.
Odlučujući element, međutim, nije nacionalnost osumnjičenih, već sposobnost saradnje između organizacija iz različitih zemalja. Pošiljku može finansirati balkanska mreža, nabaviti je preko južnoameričkih kontakata, prevesti posada druge nacionalnosti, a zatim distribuirati španska, francuska ili holandska organizacija. Savremeni organizovani kriminal funkcioniše kroz takve veze. Zbog toga jednostavno govoriti o „srpskoj mafiji“ ili „crnogorskoj mafiji“ može sakriti prave razmjere problema. Prijetnja za Portugal upravo je u ovoj konvergenciji međunarodnih mreža i pomorske logistike. Zemlja ima dugu atlantsku obalu, a Azori su zauzimali stratešku poziciju na rutama između.
Komentari
Udes na putu Nikšić–Šavnik, četiri osobe povrijeđene
Na putu Nikšić–Šavnik desila se saobraćajna nezgoda u kojoj su četiri osobe zadobile lakše povrede. Saobraćaj se odvijao naizmjenično.
Povezani članci
Popularno u Crna Hronika
- Miloš Medenica otkriva detalje o dolasku 'ćacija' u Tivat
- Policajac iz Berana pred disciplinskim postupkom, predmet dostavljen i tužilaštvu
- Muriću i ekipi određen pritvor zbog šverca milionski vrijednih cigareta
- Treći talas hapšenja zbog šverca cigareta u Rožajama
- SDT došao do dokaza o Mijajloviću i krađi iz stana Đukanovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





