Nova žičara ostala u magacinu dok se prevozi stara instalacija

Država potrošila gotovo šest miliona eura na projekat koji nikada nije završen, dok je stara žičara izazvala smrtonosnu nesreću. Uviđaj još traje.

3
Nova žičara ostala u magacinu dok se prevozi stara instalacija

Kako je država potrošila gotovo šest miliona eura na projekat koji nikada nije završen, nastavila da prevozi turiste instalacijom starom više od tri decenije i dočekala smrtonosnu nesreću na Savinom kuku. Dvadesetog decembra 2025. godine korpa dvosjeda „Savin kuk II“, u kojoj su bili njemački turista Sebastijan Hertner i njegova supruga, sudarila se sa praznom korpom. Hertner je ispao i poginuo, njegova supruga je teško povrijeđena, a troje putnika ostalo je satima zarobljeno na žičari dok je trajala akcija spašavanja.

Policija je izuzela dokumentaciju, saslušala odgovorne i zaposlene i naložila vještačenja. Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo je predmet. U maju 2026. Tužilaštvo je i dalje bilo u izviđaju i utvrđivalo da li je u nečijem postupanju bilo elemenata krivičnog djela. Do zaključenja ovog teksta u javno dostupnim zvaničnim izvorima nije objavljen konačan nalaz koji bi nedvosmisleno utvrdio neposredni tehnički uzrok nesreće. Zbog toga se krivica pojedinaca ne može proglašavati prije završetka postupka.

U trenutku nesreće direktor Turističkog centra „Durmitor“ bio je Marinko Purić. On je nakon tragedije saopštio da su žičara i skijalište imali propisanu dokumentaciju, uključujući rješenja i dozvole, zapisnike inspekcijskih nadzora, izvještaje o čeličnim užadima i elektroinstalacijama i privremeno odobrenje za rad skijališta za 2025. godinu. Nekoliko dana kasnije podnio je ostavku.

Tragedija je otvorila pitanje koje država godinama nije riješila: kako je moguće da je nova šestosjedna žičara, nabavljena u okviru projekta vrijednog gotovo devet miliona eura, ostala rastavljena u skladištima, dok su posjetioce nastavile da prevoze instalacije postavljene 1989. i 1990. godine?

Problemi na Savinom kuku nijesu otkriveni tek poslije nesreće. U analizi „Koncept strategije razvoja zimskog turizma u Crnoj Gori“ iz 2011. godine, konsultant Mihael Štajnbah ocijenio je da su liftovi i žičare na Žabljaku u veoma lošem stanju i da jedva zadovoljavaju međunarodne bezbjednosne zahtjeve. Tri godine kasnije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma angažovalo je švajcarsku kompaniju Pro-Alpin. Vladina informacija iz oktobra 2014. prenosi zaključak da kompletnu postojeću opremu treba zamijeniti novom ili polovnom opremom usklađenom sa evropskim standardima.

Ipak, javnosti ni poslije nesreće nije omogućen uvid u cjelovit izvještaj Pro-Alpina. Ministarstvo turizma je u decembru 2025. odbilo zahtjev za slobodan pristup informacijama koji je podnio CIN-CG, navodeći da nije u posjedu kompletnog izvještaja.

Uprkos stručnim preporukama, dvosjed postavljen 1989. godine ostao je u upotrebi još jedanaest godina. Novo upozorenje stiglo je iz samog ski-centra. Dugogodišnji nadzornik Milan Jakšić i rukovodilac žičare Goran Kasalica potpisali su 3. avgusta 2019. zapisnik u kojem su naveli probleme sa pomoćnim motorom i hidrauličnom spojnicom, curenje ulja na kočionom sistemu, prekide signalnog kabla i neispravnosti. Jakšić je tvrdio da žičare u takvom stanju ne bi smjele da prevoze putnike.

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević podsjetio je na nalaze Pro-Alpina i rekao da je godinama upozoravao na opasnost: „Svi smo znali da će se ovo dogoditi, pitanje je bilo samo kada.“ Umjesto zamjene stare žičare, država je krajem 2017. pokrenula ambiciozniji projekat, raspisavši postupak za projektovanje i izgradnju isklopive šestosjedne žičare i četiri kilometra novih ski-staza.

Ugovor je 31. jula 2018. dodijeljen konzorcijumu koji je predvodio „Novi Volvox“ iz Podgorice. Vrijednost ugovora bila je 8.788.888,88 eura. Na tenderu su bile tri ponude, a konzorcijum Novog Volvoxa i Leitnera ponudio je 8,789 miliona eura.

Međutim, javno dostupna dokumentacija ne pokazuje da je prije tendera završen postupak ranog obavještavanja UNESCO-a ili da je rizik zaštite prostora ugrađen u tenderske uslove. Cijeli ugovor od 8,789 miliona eura nije isplaćen, a finansijska realizacija iznosila je 5.951.355 eura. Leitnerova oprema nikada nije montirana i ostala je skladištena uz mjesečni trošak.

Komentari

Pročitaj još

Teška noć za vatrogasce u Katunskoj nahiji

U Katunskoj nahiji, vatrogasci i mještani Lastve Čevske bore se s teškim požarom. Snimci sa terena prikazuju razmjere situacije.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.