Bitka na Krnovu: Poraz 'Gvozdenog puka' Pavla Đurišića
Na Krnovu je 25. avgusta 1944. godine vođena ključna bitka u kojoj su partizani razbili 'Gvozdeni puk' Pavla Đurišića, čime su značajno oslabili četničke snage.
Na Krnovu je 25. avgusta 1944. godine vođena jedna od najznačajnijih borbi završne faze Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori, u kojoj je Sedma crnogorska udarna omladinska brigada „Budo Tomović“ teško porazila i praktično razbila 8. „Gvozdeni puk“ četničkih snaga Pavla Đurišića.
Bitka se odigrala u završnici njemačke operacije „Rübezahl“, u jugoslovenskoj istoriografiji poznate kao Durmitorska operacija. Prema vojnoistorijskim izvorima, operacija je vođena od 12. do 26. avgusta 1944. na području Crne Gore, Sandžaka, Hercegovine i istočne Bosne. Protiv približno 15.000 boraca NOVJ angažovano je oko 45.000 njemačkih i kolaboracionističkih snaga. Među njima su bile jedinice njemačke 1. brdske divizije, 7. SS divizije „Princ Eugen“, dijelovi 13. SS divizije „Handžar“, 181. i 369. divizije, dijelovi puka „Brandenburg“, policijske i druge formacije, kao i bugarske, ustaško-domobranske i četničke snage. Cilj operacije bio je da se jedinice NOVJ potisnu i onemogući njihovo prebacivanje prema Srbiji.
Istorijski dokumenti potvrđuju i neposrednu saradnju četničkih snaga Pavla Đurišića sa njemačkim strukturama tokom 1944. godine. U Zborniku dokumenata Vojnoistorijskog instituta navodi se da je njemačka Komanda Jugoistoka u maju 1944. predložila formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa Pavla Đurišića od tri puka sa ukupno oko 5.649 ljudi. Formacija je organizovana po uzoru na Srpski dobrovoljački korpus Dimitrija Ljotića, a za vezu sa njom bio je predviđen i poseban njemački štab. Drugi dokument iz iste zbirke bilježi da je Đurišić dobio odobrenje za formiranje tri puka i da je za njih trebalo da dobije oružje od Njemaca.
Istoričar Radoje Pajović u knjizi „Pavle Đurišić“ navodi da je udarnu snagu Đurišićevih jedinica predstavljao 8. dobrovoljački puk, koji je upravo zbog te uloge nazvan „Gvozdeni“. Za njegovu popunu naređena je mobilizacija vojnih obveznika od 18 do 35 godina.
Dok su njemačke i savezničke snage napredovale prema Durmitoru i Pivi, jedan od najvažnijih zadataka NOVJ bio je izvlačenje velikog broja ranjenika. Pajović navodi da je sa improvizovanog aerodroma u Breznima 22. avgusta savezničkim avionima u bolnice u Italiji evakuisano 1.059 ranjenika. Nakon završetka evakuacije partizanske jedinice dobile su veću slobodu manevra i prešle u protivnapad. Upravo u tom protivnapadu uslijedio je obračun sa Đurišićevim snagama na Krnovu.
Glavnina 8. „Gvozdenog puka“, kojim je komandovao Miloš Pavićević, nalazila se na dominantnim i utvrđenim položajima na Ćeranića gori. Prema monografiji o Sedmoj crnogorskoj brigadi, prvi noćni napad 1. bataljona nije donio uspjeh, pa su partizanske snage pregrupisane i napad je nastavljen ujutro 25. avgusta. U ponovljenom napadu 1. i 2. bataljon probili su četničke položaje, dok su druge partizanske jedinice zatvarale pravce odstupanja. Prema opisu vojnog istoričara Mitra Đurišića, koji je objavljen u monografiji „Sedma omladinska“, četničke jedinice potom su se našle pod pritiskom sa više pravaca. Dio snaga uspio je da se izvuče prema Ostrvici, a među njima i komandant puka Miloš Pavićević.
Najvažniji neposredni izvor o ishodu borbe jeste izvještaj Štaba 7. crnogorske udarne brigade od 29. avgusta 1944. godine, upućen Štabu 3. udarne divizije. U njemu se navodi da su u borbama 23, 24. i 25. avgusta preko Javorja i Krnova snage Pavla Đurišića i „Srpski kadrovski nacionalni puk“ razbijeni. Štab brigade izvještava da je 25. avgusta poginulo više od 350 četnika, dok je 180 zarobljeno. Kao ratni plijen navedeni su mitraljezi, puškomitraljezi, minobacači, puške, municija i druga oprema.
Poraz na Krnovu imao je posljedice znatno veće od samog gubitka ljudstva. „Gvozdeni puk“, zamišljen kao jedna od najjačih Đurišićevih formacija, poslije ove bitke više nije predstavljao organizovanu borbenu jedinicu dotadašnje snage. Pajović navodi da je puk na Krnovu „potpuno razbijen“, nakon čega su jedinice 3. udarne divizije nastavile protivnapad i do kraja avgusta potisnule protivničke snage sa velikog dijela teritorije sjeverne Crne Gore. Bitka na Krnovu zato je ostala zabilježena kao jedan od najvećih pojedinačnih poraza Đurišićevih četničkih snaga u Crnoj Gori tokom 1944. godine i kao završni udarac formaciji koja je tokom njemačke Durmitorske operacije djelovala u sadejstvu sa okupacionim snagama.
Komentari
Aktivni požari u više crnogorskih opština, avioni i helikopteri u akciji
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović saopštio je da su aktivni požari u više opština Crne Gore uz angažovanje aviona i helikoptera.
Povezani članci
Popularno u Crna Hronika
- Miloš Medenica otkriva detalje o dolasku 'ćacija' u Tivat
- Policajac iz Berana pred disciplinskim postupkom, predmet dostavljen i tužilaštvu
- Muriću i ekipi određen pritvor zbog šverca milionski vrijednih cigareta
- Treći talas hapšenja zbog šverca cigareta u Rožajama
- SDT došao do dokaza o Mijajloviću i krađi iz stana Đukanovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





